Webb je prvi put snimio aurore na Neptunu i otkrio neobične detalje o njegovu magnetskom polju.
Više od trideset godina nakon što je Voyager 2 zabilježio prve naznake auroralne aktivnosti na Neptunu, znanstvenici su zahvaljujući svemirskom teleskopu James Webb po prvi put izravno promatrali svjetlucave aurore na ovom ledenom divu.
Objavljena u časopisu Nature Astronomy, ova otkrića nisu samo vizualna potvrda aurora, već otvaraju novo poglavlje u razumijevanju strukture atmosfere i magnetskog ponašanja najudaljenijeg planeta Sunčeva sustava.
Prvo izravno promatranje aurora na Neptunu
Svemirski teleskop James Webb upotrijebio je svoj instrument NIRSpec za detekciju jasnih emisijskih linija molekule H₃⁺ — ključnog pokazatelja auroralne aktivnosti koji se koristi i za promatranje Jupitera, Saturna i Urana.
Zahvaljujući iznimnoj osjetljivosti na infracrveno zračenje, Webb je omogućio detekciju ovih slabih signala koji su dosad izbjegli svim teleskopima sa Zemlje.
“Bilo je zapanjujuće vidjeti ne samo same aurore, već i njihovu jasnoću i detalje,” izjavio je voditelj istraživanja Henrik Melin s Northumbria sveučilišta.
Za razliku od Zemlje, gdje su aurore vezane za polarna područja, Neptunove aurore pojavljuju se na srednjim geografskim širinama. To je izravan rezultat neobične orijentacije magnetskog polja planeta, koje je nagnuto za čak 47 stupnjeva u odnosu na njegovu os rotacije.
Ovaj ekstremni nagib uzrokuje da čestice iz Sunčeva vjetra ulaze u atmosferu daleko od polarnih regija, što Neptun čini iznimnim slučajem za proučavanje magnetskih procesa u vanjskom dijelu Sunčeva sustava.
Značajno hlađenje atmosfere
Jedan od najiznenađujućih rezultata odnosi se na temperaturu gornje atmosfere Neptuna. Prvi put nakon 1989. godine, znanstvenici su uspjeli izmjeriti temperaturu ionosfere i otkrili da je pala za nekoliko stotina stupnjeva.
Ova nagla promjena može objasniti zašto aurore do sada nisu bile detektirane — niža temperatura znači slabiju infracrvenu emisiju, koja je bila ispod praga osjetljivosti ranijih instrumenata.
“Bio sam zatečen — gornja atmosfera Neptuna znatno se ohladila,” rekao je Melin. “Temperatura 2023. bila je nešto više od polovice one izmjerene 1989. godine.”
Znanstvenici sada planiraju dugoročna promatranja Neptuna tijekom cijelog Sunčevog ciklusa, koji traje oko 11 godina. Takva promatranja mogla bi otkriti kako promjene u Sunčevoj aktivnosti utječu na magnetsko i atmosfersko ponašanje planeta, te pomoći u razjašnjavanju porijekla njegove neuobičajene magnetske konfiguracije.
Rezultati također mogu poslužiti kao temelj za buduće misije prema Uranovim i Neptunovim sustavima, gdje će infracrveni instrumenti poput Webbovih igrati ključnu ulogu.
“Ovaj svemirski teleskop napokon je otvorio prozor prema posljednjoj dosad skrivenoj ionosferi divovskih planeta,” izjavio je Leigh Fletcher, suautor istraživanja sa Sveučilišta u Leicesteru.
Nova otkrića ne samo da zatvaraju dugo otvoreno pitanje o aurorama na Neptunu, već i postavljaju temelje za daljnje istraživanje najudaljenijih dijelova Sunčeva sustava.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
