Astronomi su pronašli kisik u najranijoj poznatoj galaksiji, što dovodi u pitanje dosadašnja shvaćanja o tome koliko brzo su prve galaksije nastale.
Galaksija pod imenom JADES-GS-z14-0 datira iz razdoblja kada je svemir bio star tek 294 milijuna godina — što je manje od 3% njegove današnje starosti. Iako znatno manja od Mliječne staze, ova galaksija intenzivno stvara zvijezde i sada znamo da sadrži kisik, što je najudaljenije otkriće tog elementa do danas.
Tijekom Velikog praska stvoreni su uglavnom vodik i helij, uz tragove litija. Kisik i ostali teži elementi pojavili su se tek kasnije, kada su prve generacije zvijezda izgorjele i svoj materijal izbacile u svemir. Zbog toga je otkriće kisika u tako ranoj galaksiji iznimno — sugerira da su zvijezde već tada stvorile i proširile teže elemente.
“To je poput pronalaska adolescenta ondje gdje očekujete tek novorođenče,” izjavio je Sander Schouws, doktorand s Leidenskog opservatorija, i glavni autor jednog od istraživanja.
Ovo otkriće ukazuje na to da je razvoj galaksija u ranom svemiru bio mnogo brži i intenzivniji nego što se dosad mislilo.
Tehnologija koja je omogućila ovo otkriće
Galaksiju je prvi put zabilježio Svemirski teleskop James Webb (JWST) 2023. godine, ali ključne podatke o kemijskom sastavu pružio je ALMA teleskop (Atacama Large Millimeter/submillimeter Array). Prema analizama, JADES-GS-z14-0 sadrži deset puta više teških elemenata nego što se očekivalo za tako mladu galaksiju.
“Bio sam zatečen rezultatima jer su otvorili potpuno novu perspektivu o ranim fazama razvoja galaksija,” rekao je Stefano Carniani sa Scuola Normale Superiore u Pisi, voditelj drugog istraživanja.
Ova otkrića pokreću nova pitanja: Kako je moguće da je tako mlada galaksija već imala više generacija zvijezda? Kada su točno nastale prve zvijezde u svemiru? Postoje li još starije galaksije koje tek trebamo otkriti?
Znanstvenici izvan istraživačkog tima također su iznenađeni.
“Zaista me iznenadilo jasno otkriće kisika u galaksiji JADES-GS-z14-0. To sugerira da su galaksije mogle nastati mnogo brže nakon Velikog praska nego što se prije vjerovalo,” rekao je Gergö Popping, astronom iz Europskog ALMA centra.
Otkriće ima velike implikacije. Možda je svemir u svojoj mladosti bio znatno aktivniji nego što to prikazuju trenutni modeli.
Zahvaljujući svojoj iznimnoj svjetlosti, galaksija JADES-GS-z14-0 postat će ključno odredište za buduća promatranja. Kako JWST i ALMA nastavljaju istraživati najranije faze svemira, očekuje se otkriće još razvijenijih galaksija nego što smo dosad smatrali mogućim. No možda je najvažnije to što ovo otkriće ne otvara samo novo poglavlje u kozmologiji — već bi moglo potpuno promijeniti način na koji razumijemo početke svemira.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
