Velika Sfinga u Gizi, jedno od najzagonetnijih svjetskih čuda, tradicionalno se smatra remek-djelom drevnih egipatskih kipara. No, znanstvenici sugeriraju da je priroda možda odigrala ključnu ulogu u njenom oblikovanju prije nego što su je drevni graditelji doradili. Može li biti da su pustinjski vjetrovi već stvorili osnovni oblik Sfinge prije nego što su joj Egipćani dodali završne detalje?
Dugo se raspravlja o tome je li Velika Sfinga u potpunosti isklesana ljudskom rukom ili je prirodna erozija pomogla oblikovati njene konture. Još 1981. godine, geolog Farouk El-Baz iznio je odvažnu hipotezu—da su pustinjski vjetrovi oblikovali osnovne značajke Sfinge, a da su je Egipćani samo preoblikovali u lik mitskog čuvara.
Prije par godina, znanstvenici sa Sveučilišta u New Yorku testirali tu ideju koristeći eksperimente s dinamikom fluida. Njihovi rezultati, objavljeni u časopisu Physical Review Fluids, sugeriraju da je Sfinga možda prvotno bila prirodna formacija, koju su drevni Egipćani naknadno doradili.
Znanstveni dokazi: Je li Sfinga nekada bila prirodni jardang?
Glavni istraživač Leif Ristroph i njegov tim proveli su eksperiment koristeći bentonitnu glinu, materijal koji se troši u vodi slično vapnencu pod utjecajem vjetra.
- Postavili su tvrđu, neerozivnu jezgru unutar glinene mase.
- Kako je voda tekla preko nje, mekša glina se trošila, ostavljajući oblik sličan lavu s glavom i tijelom—poput Sfinge.
- Taj proces oponaša pustinjsku eroziju u Egiptu, gdje vjetar prirodno oblikuje jardange—oštre, erodirane stijene.
Kako je vjetar mogao oblikovati Sfingu?
Znanstvenici su koristili bojilo u vodi kako bi pokazali kako vjetrovi mogu naglasiti određene dijelove tijela Sfinge, kao što su vrat, šape i tijelo.
Prema istraživanju, drevni Egipćani možda su naišli na prirodno oblikovanu stijenu i odlučili je pretvoriti u čuvara pustinje, umjesto da je u potpunosti isklesaju iz neobrađene stijene.
Ako je ova teorija točna, to bi značilo da je Velika Sfinga spoj prirodnog čuda i ljudske kreativnosti, kombinacija prirodnih sila i drevne umjetnosti.
Iako se rasprava nastavlja, istraživanje otvara novo pitanje—jesu li Egipćani prepoznali postojeći prirodni oblik i prilagodili ga umjesto da ga stvore iz ničega? Bez obzira na to je li oblikovana vjetrom ili ljudskom rukom, Velika Sfinga ostaje jedno od najvećih čuda drevnog svijeta.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
