U nevjerojatnom otkriću, astronomi su pronašli tri ultra-slabe patuljaste galaksije koje mogu otkriti tajne drevnog svemira. Ove galaksije, nazvane Kipar (Sculptor) A, B i C, toliko su male i nejasne da su izbjegle tradicionalne računalne algoritme, a za njihovo otkrivanje bila je potrebna precizna ljudska analiza. Smještene u zviježđu Kipar, ove galaksije iznenadile su znanstvenike svojom izolacijom i nedostatkom plina potrebnog za stvaranje zvijezda, otvarajući intrigantna pitanja o njihovu podrijetlu.
Otkrivanje skrivenih dragulja svemira
Astronom David Sand sa Sveučilišta Arizona otkrio je ove galaksije dok je pregledavao DESI Legacy Survey tijekom pandemije. “Gledao sam TV i pregledavao dijelove neba koji još nisu bili istraženi,” rekao je Sand. “Trebalo je samo nekoliko sati, i onda – bum! Jednostavno su iskočile.”
Samo s nekoliko stotina do tisuću zvijezda, ove galaksije predstavljaju potpuni kontrast Mliječnom putu, koji ima više od 100 milijardi zvijezda i brojne patuljaste galaksije u svojoj okolini. Zvijezde unutar Kipar A, B i C su drevne, što ukazuje na to da su galaksije prestale stvarati nove zvijezde prije milijardi godina.
Iako bi Kipar C mogao biti udaljeni satelit galaksije NGC 300, koja je približno šest milijuna svjetlosnih godina udaljena, Kipar A je bliže Zemlji, dok je Kipar B smješten dalje. Ono što ih čini posebno zanimljivima jest njihova izolacija, zbog čega znanstvenici nisu sigurni zašto je formiranje zvijezda u ovim galaksijama tako rano prestalo.
Je li epoha reionizacije odredila njihovu sudbinu?
Glavni osumnjičenik za prekid formiranja zvijezda je takozvana epoha reionizacije, transformacijsko razdoblje u ranom svemiru kada je intenzivno zračenje mladih zvijezda ioniziralo vodik, čineći ga nepristupačnim za stvaranje zvijezda.
Za male galaksije poput Kipar A, B i C, ovaj proces mogao je ispariti ograničene rezerve plina, ostavljajući ih bez mogućnosti za nastanak novih zvijezda.
Zanimljivo je da ovaj kozmički proces možda nije bio ujednačen. “Ne znamo koliko je reionizacija bila snažna ili raširena,” objasnio je Sand. “Mogla je biti neujednačena, s nekim područjima pogođenima više od drugih. Otkrivanje samo tri galaksije nije dovoljno za donošenje konačnih zaključaka. Pronalazak stotina sličnih objekata mogao bi nam pružiti neprocjenjive uvide u rani svemir.”
Revolucionarne tehnike za istraživanje svemira
Otkriće ovih galaksija inspiriralo je istraživače da razviju neuronske mreže za prepoznavanje sličnih objekata, što bi moglo ubrzati buduća otkrića. Detaljna promatranja teleskopom Gemini South potvrdila su da su ove galaksije davno prestale stvarati zvijezde, dodatno podupirući teorije o njihovoj ranoj propasti.
Martin Still, direktor Međunarodnog opservatorija Gemini, naglasio je širu važnost ovog istraživanja: “Epoha reionizacije povezuje današnje galaksije s najranijim kozmičkim strukturama. Kombiniranjem podataka iz DESI Legacy Surveys s naknadnim istraživanjima, slažemo dijelove priče o svemiru, jednu nejasnu galaksiju po jednu.”
