Udaljena crna rupa iznenadila je znanstvenike neobičnim fenomenom kakav dosad nije opažen. Poznata kao “1ES 1927+654,” ova supermasivna crna rupa mase milijun puta veće od Sunca postala je središte zanimanja kada je njezina užarena korona tajanstveno nestala, a zatim se ponovno pojavila.
Astronomi sada promatraju još jedan neobičan fenomen—rendgenske bljeskove koji se sve brže ponavljaju. U početku su se javljali svakih 18 minuta, no sada se pojavljuju svakih sedam minuta, što je zbunilo znanstvenike i potaknulo daljnja istraživanja.
Na 245. sastanku Američkog astronomskog društva istraživači su predstavili moguće objašnjenje za ovo neobično ponašanje. Njihovi rezultati, koji će uskoro biti objavljeni u časopisu Nature, upućuju na bijelog patuljka—ostatak zvijezde koji nastaje kada zvijezda poput Sunca potroši sav svoj nuklearni gorivi materijal. Izgleda da se ovaj bijeli patuljak kreće iznimno blizu crne rupe, što uzrokuje neobične rendgenske bljeskove.
“Ovo bi mogao biti najbliži poznati objekt oko bilo koje crne rupe,” izjavila je Megan Masterson, fizičarka s MIT-a i suvoditeljica istraživanja. “Ovo otkriće sugerira da objekti poput bijelih patuljaka mogu opstati blizu horizonta događaja dulje nego što smo ranije mislili.”
Crne rupe su regije ekstremne gravitacije, gdje sve što prijeđe horizont događaja—točku bez povratka—nestaje zauvijek. Kada bi se, hipotetski, Zemlja stisnula u crnu rupu, imala bi promjer manji od jednog inča. Supermasivne crne rupe znatno su veće, a njihova gravitacijska sila toliko je snažna da čak ni svjetlost ne može pobjeći.
Kako umiruća zvijezda stvara rendgenske izboje
Koristeći podatke sa satelita XMM-Newton Europske svemirske agencije, znanstvenici su proveli detaljne simulacije kako bi razumjeli izvor ovih energetskih izboja. Zaključili su da bijeli patuljak, mase otprilike jedne desetine mase našeg Sunca, odbacuje vanjske slojeve dok se približava crnoj rupi. Ta interakcija najvjerojatnije uzrokuje rendgenske bljeskove koji postaju učestaliji kako zvijezda ubrzava u svojoj orbiti.
Iznenađujuće, bijeli patuljak najvjerojatnije neće pasti u crnu rupu. Erin Kara, izvanredna profesorica fizike na MIT-u i suautorica studije, objasnila je: “Budući da su bijeli patuljci iznimno gusti, vrlo ih je teško potpuno uništiti. Ako je naš model točan, zvijezda bi mogla doseći prekretnicu i početi se udaljavati od crne rupe.”
Materijal koji bijeli patuljak izbacuje stvara efekt “odbijanja,” što ga lagano gura prema van i sprječava njegovo potpuno upadanje u crnu rupu.
Smještena oko 270 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, ova crna rupa nastavlja fascinirati znanstvenike. Iako ovo najnovije opažanje pruža uvid u interakciju crnih rupa s obližnjim objektima, potrebni su dodatni podaci kako bi se potpuno razumjela dugoročna sudbina bijelog patuljka. Mogu li buduća opažanja otkriti još neobičnija zbivanja? Znanstvenici su spremni nastaviti s promatranjem kako bi pronašli odgovore.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
