kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Astronomija
  • /
  • Mogu li drevne primordijalne crne rupe otkriti znakove izvanzemaljskih civilizacija?
Astronomija

Mogu li drevne primordijalne crne rupe otkriti znakove izvanzemaljskih civilizacija?

objavljeno

Jedna od najinovativnijih teorija u potrazi za izvanzemaljskim životom dolazi od iranskog kozmologa Shanta Baghrama. On sugerira da bi napredne izvanzemaljske civilizacije mogle izgraditi megastrukture nalik Dysonovim sferama oko primordijalnih crnih rupa, koristeći ih kao izvor neiscrpne energije. Ako je ova teorija točna, mogli bismo tražiti energetske potpise ovih struktura kako bismo otkrili inteligentni život izvan Zemlje.

Što su primordijalne crne rupe i Dysonove sfere?

Vjeruje se da su primordijalne crne rupe nastale su ubrzo nakon Velikog praska, kada su se fluktuacije gustoće u ranoj fazi svemira urušile u ove ekstremno guste i male objekte. Za razliku od supermasivnih crnih rupa koje se nalaze u središtima galaksija, primordijalne crne rupe su mikroskopski male, no teoretski mogu emitirati Hawkingovu zračenje.

Dysonova sfera, koncept koji je osmislio fizičar Freeman Dyson, zamišljena je kao megastruktura koja bi u potpunosti okružila zvijezdu kako bi prikupila svu njezinu energiju. Ova ideja pokazuje kako bi napredne civilizacije mogle riješiti energetske potrebe daleko iznad naših trenutnih mogućnosti.

Baghram predlaže prilagodbu ovog koncepta—Dysonove sfere izgrađene oko primordijalnih crnih rupa umjesto zvijezda. Takve strukture mogle bi koristiti gravitacijsku energiju crne rupe, a možda čak i energiju tamne tvari, za napajanje nevjerojatno naprednih sustava.

Kardaševa skala: Mjerenje razine civilizacije

Kardaševa skala klasificira civilizacije prema količini energije kojom mogu raspolagati:

  • Tip I: Civilizacija koja koristi svu energiju dostupnu na svom matičnom planetu.
  • Tip II: Civilizacija koja iskorištava svu energiju svoje zvijezde, primjerice pomoću Dysonove sfere.
  • Tip III: Civilizacija koja kontrolira energiju čitave galaksije.

Naša civilizavcija još nije ni dosegla Tip I. Baghram procjenjuje da bi civilizacije koje koriste energiju primordijalnih crnih rupa mogle spadati između Tipova II i III na Kardaševoj skali.

Kako otkriti takve civilizacije?

Baghram uvodi i novi koncept “udaljenosti svemirskog istraživanja” kako bi ilustrirao koliko daleko napredna civilizacija može dosegnuti. Dok je ljudska letjelica Voyager I dosegla udaljenost od 24 milijarde kilometara, civilizacija koja koristi Dysonovu sferu mogla bi istraživati cijele galaksije, ostavljajući tragove svojih aktivnosti koje bismo mogli otkriti.

Strukture oko primordijalnih crnih rupa mogle bi emitirati jedinstvene energetske potpise koji bi se mogli detektirati pomoću naprednih teleskopa. Ovi uzorci, bilo u obliku Hawkingovog zračenja ili anomalija u distribuciji energije, mogli bi poslužiti kao tragovi do naprednih inteligentnih civilizacija.

Što ovo znači za potragu za izvanzemaljskim životom?

Baghramova teorija nudi novi smjer za istraživače poput SETI-a (Search for Extraterrestrial Intelligence). Dodavanjem energetski specifičnih uzoraka iz primordijalnih crnih rupa u katalog fenomena koje promatramo, mogli bismo otkriti dokaze postojanja civilizacija koje su daleko naprednije od naše.

Ova ideja izaziva i našu maštu i znanstvene metode. Umjesto da tražimo uvjete slične Zemljinima, trebali bismo proširiti potragu na objekte poput primordijalnih crnih rupa, čija bi energetska aktivnost mogla otkriti prisutnost inteligentnog života.

Potraga za izvanzemaljskim životom zahtijeva inovativne pristupe, a teorije poput ove pomiču granice onoga što smatramo mogućim. Primordijalne crne rupe, iako male i teoretski tajanstvene, mogle bi biti ključ za razumijevanje svemira i otkrivanje inteligencije daleko izvan naših trenutnih dosega. Ako ništa drugo, Baghramova hipoteza potiče znanstvenike da traže dalje, promatraju dublje i postavljaju nova pitanja o našoj ulozi u svemiru.

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.