Početkom lipnja 2024., kineska lunarna sonda Chang’e 6 uspješno je sletjela na daleku stranu Mjeseca, blizu južnog pola, označivši povijesni trenutak u istraživanju svemira. Glavni cilj misije bio je proučiti površinu Mjeseca i donijeti prve uzorke ikada prikupljene s ove strane našeg satelita. Chang’e 6 uspio je u svojoj misiji, donijevši čak 1.935,3 grama materijala s Mjeseca 25. lipnja.
Misterije daleke strane Mjeseca
Mjesec je plimno zaključan sa Zemljom, što znači da je uvijek jedna strana okrenuta prema nama, dok druga, često nazivana “tamna strana”, ostaje skrivena od našeg pogleda. Iako je mnogi nazivaju “tamnom stranom”, ona prima jednaku količinu sunčeve svjetlosti kao i bliža strana, ali znanstvenici su uočili ključne razlike između njih. Bliža strana obiluje dubokim bazenima i “morskim” ravnicama, dok daleka strana ima deblju koru i nije toliko bogata tim značajkama.
Ova razlika otkrivena je tijekom misije GRAIL iz 2012., koja je pokazala da je kora na dalekoj strani Mjeseca deblja. Proučavanje uzoraka s Chang’e 6 moglo bi pomoći u objašnjenju tih geoloških razlika i ponuditi nove uvide u formiranje Mjeseca.
Geološka analiza
Znanstvenici sa Sveučilišta u Hong Kongu, prvi koji su analizirali uzorke s mjesta slijetanja Chang’e 6 u bazenu South Pole-Aitken (SPA), otkrili su značajne tragove magmatskih procesa. Magmatizam se odnosi na procese u kojima magma izlazi na površinu, hladi se i stvara magmatske stijene.
“Ovi rezultati daju značajan geološki okvir za proučavanje plutonskih stijena u uzorcima misije Chang’e 6, osobito Mg-suite stijena,” izjavio je profesor Xianhua Li iz Kineske akademije znanosti. “Njihova petrogeneza i točno vrijeme nastanka još su nejasni, ali ovo istraživanje će nam pomoći da bolje razumijemo njihove mehanizme formiranja.”
Razlike u vulkanizmu
Kombinirajući podatke s prikupljenim uzorcima s obje strane Mjeseca, znanstvenici su otkrili ključne razlike u vulkanizmu između tih regija. Ove razlike povezane su s debljinom mjesečeve kore. Na područjima gdje je kora tanja, dominira ekstruzivni vulkanizam – proces u kojem magma izlazi na površinu i hladi se. S druge strane, u regijama s debljom korom, poput onih na dalekoj strani, magma često ostaje zarobljena unutar kore, formirajući magmatske naslage ispod površine.
“U područjima s umjereno debelom korom, poput kratera Oppenheimer, magma se širi ispod površine tvoreći slojeve, dok u regijama s debljom korom, kao što je bazen South Pole-Aitken, magma ne može prodrijeti na površinu,” objašnjava tim u svojoj studiji. Ovi nalazi dodatno podupiru teoriju da je debljina kore ključna za razumijevanje razlika u vulkanskoj aktivnosti između bliže i daleke strane Mjeseca.
Iako su ovi rezultati uzbudljivi, ostaju mnoga pitanja. Jedno od njih je zašto bazen South Pole-Aitken nema toliko bazalta koliko se očekivalo. Znanstvenici se nadaju da će daljnja analiza uzoraka, kao i buduća istraživanja s obje strane Mjeseca, donijeti odgovore na te nepoznanice i pružiti dublji uvid u geološku povijest našeg satelita.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
