Suočeni s aktualnom krizom klimatskih promjena, vijesti o uraganu Milton donose ozbiljan podsjetnik na sve veće prijetnje. Milton, snažan uragan koji je nedavno nanio neviđenu štetu Floridi, još jednom naglašava kako ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći i razorniji. No, klimatske promjene nisu nova pojava. Priča o Nan Madolu, drevnom gradu na otoku Pohnpei, pokazuje kako su prirodne katastrofe i okolišni poremećaji u prošlosti bili jednako pogubni kao i danas.
Izgubljena civilizacija pacifika
Smješten između Honolulua i Manile, Pohnpei je dio Saveznih Država Mikronezije. Danas, ekonomija ovih Saveynih drđava počiva na poljoprivredi i financijskoj pomoći, no prije tisuću godina, ovo je bio dom jedne od najimpresivnijih civilizacija Pacifika.
U 10. stoljeću, dinastija Saudeleur ujedinila je otok i započela gradnju Nan Madola, monumentalnog kompleksa umjetnih otočića izgrađenih od bazalta i koralja, povezanih naprednom mrežom kanala. Bio je to užurbani centar vjerskog, političkog i kulturnog života, obilježen monumentalnom arhitekturom.
Međutim, do ranog 15. stoljeća, grad je napušten, a nekad živopisne građevine ostavljene su na milost i nemilost prirode. Ruševine koje danas stoje polu-uronjene u plitke vode otoka Temwen, podsjetnik su na ono što je nekoć bilo.
Što nam otkriva sudbina Nan Madola?
Prije tisuću godina, Nan Madol je bio centar moći, ali nagle klimatske promjene dovele su do pada dinastije Saudeleur i propasti cijele civilizacije. Grad koji je nekada bio mjesto religije, politike i kulture, danas je ruševina koja leži skoro pod vodom, dokazi o prošlim borbama s elementima.
Kako prenosi Science Alert, novo istraživanje povezuje pad Nan Madola s razdobljem poznatim kao Malo ledeno doba, kada su niske temperature i pad razine mora pogodili cijeli Pacifik. Stanovnici Nan Madola borili su se da sačuvaju grad od prirodnih sila, ali napori za održavanje struktura postali su neodrživi. Unatoč njihovoj otpornosti, grad je napušten početkom 15. stoljeća, a otok je doživio reorganizaciju društva.
Za stanovnike Pohnpeija, ovo hlađenje vjerojatno je stvorilo ogroman pritisak. Usjevi su propadali, resursi su se smanjivali, a održavanje gradske infrastrukture postalo je sizifovski zadatak. Tim istraživača, koristeći datiranje uran-torijem i ugljikom-14, analizirao je stotine uzoraka s tog područja i povezao vremensku liniju izgradnje i napuštanja Nan Madola s prirodnim događajima poput El Niño–Južne oscilacije (ENSO), klimatskog obrasca poznatog po drastičnim promjenama razine mora, sušama i olujama.
Što možemo naučiti iz prošlih klimatskih promjena?
Istraživanje sugerira da su, kako su ENSO događaji postajali češći, stanovnici Nan Madola bili uhvaćeni u ciklus stalnih popravaka. Iako su njihovi napori za izgradnju zaštitnih struktura protiv neumoljivih sila prirode bili impresivni, dugoročno su postali neodrživi. Kombinacija slijeganja tla i razarajućih klimatskih događaja mogla je dovesti do sloma vladajućeg sustava i napuštanja grada.
Lekcije iz prošlosti, poput one iz Nan Madola, imaju snažan utjecaj na našu sadašnjost. Uragan Milton nije izoliran događaj, već još jedan znak globalnih izazova. Kao što su stanovnici Nan Madola morali donositi ključne odluke suočeni s razornim klimatskim uvjetima, današnji svijet suočava se s vlastitim izborom. Hoćemo li ulagati u održiva rješenja ili pokušati suzbiti nadolazeće prijetnje bez dugoročne strategije?
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
