Nedavne genetske studije artefakata od bjelokosti pronađenih diljem Europe donose uvjerljive dokaze da su nordijski lovci stigli do voda Sjeverne Amerike i možda stupili u kontakt s domorodačkim narodima više od 500 godina prije Kolumbova dolaska u Ameriku. Nalazi se temelje na analizi kljova morževa, što ukazuje na to da su ti rani istraživači već 985. godine lovili u sjevernom Atlantiku, posebno oko današnje Kanade.
Tragovi podrijetla drevne bjelokosti
Znanstvenici koji su proveli izotopne i genetske analize bjelokosti zaključili su da potječe od morževa iz voda Grenlanda i Kanade. Ovo otkriće otvara nova pitanja o trgovinskim mrežama Nordijaca, sugerirajući da su oni, suočeni s teškim putovanjima i klimatskim uvjetima, možda stupili u kontakt i trgovali s domorodačkim zajednicama.
U srednjovjekovnoj Europi bjelokost morža bila je iznimno cijenjena, a nordijski trgovci igrali su ključnu ulogu kao posrednici. No, do sada je podrijetlo te bjelokosti bilo nejasno. Ova otkrića dovode u pitanje održivost lova na morževe i upućuju na mogućnost da su Nordijci imali izravan kontakt s arktičkim narodima ili su se oslanjali na trgovinu.
Širenje nordijskih lovišta
Kako je potražnja za bjelokosti rasla, nordijski su se naseljenici već 985. godine smjestili u jugozapadnom Grenlandu. Opremljeni naprednim pomorskim vještinama, proširili su svoja lovišta i usmjerili se na bogate populacije morževa.
Iako su ranija istraživanja otkrila nordijska naselja u Sjevernoj Americi, poput lokaliteta L’Anse aux Meadows, ovo istraživanje donosi prvi genetski dokaz o mogućim interakcijama između nordijskih lovaca i domorodačkih naroda. Do sada nije bilo čvrstih dokaza o trgovanju ili kontaktima među njima u to vrijeme.
Nova saznanja o nordijskim interakcijama
Tim istraživača sa Sveučilišta u Kopenhagenu, predvođen Emily Johanom Ruiz Puerta, analizirao je artefakte od bjelokosti iz razdoblja između 850. i 1350. godine. Cilj im je bio pratiti podrijetlo kljova morževa koje su u to vrijeme dospjele u Europu. Istraživači su primijenili napredne metode genetskog praćenja, uspoređujući drevni DNK morževa s današnjim populacijama.
Rezultati su pokazali da su grenlandski Nordijci sustavno širili svoja lovišta, iscrpljujući lokalne resurse i postupno proširujući svoje aktivnosti u vode Sjeverne Amerike. Do 1120. godine, više od polovice ispitane bjelokosti potjecalo je iz sjevernih voda Davisovog prolaza, što upućuje na mogućnost kontakta s domorodačkim skupinama.
Je li bilo trgovine s domorodačkim narodima?
Iako studija zaključuje da velika trgovina između Nordijaca i domorodačkih skupina možda nije postojala prije 1120. godine, otvara mogućnost da su se te skupine susretale. Zajednički lovni tereni upućuju na moguće interakcije, osobito kad su Nordijci proširili svoja lovišta.
Nordijci su vjerojatno bili svjesni prisutnosti Inuita i Tuniita, a prvi susreti možda su ih potaknuli na istraživanje mogućnosti formalizirane trgovine. Međutim, ostaje nejasno što su Nordijci mogli ponuditi u zamjenu za bjelokost. Istraživači su također ispitivali pomorske tehnologije dostupne Nordijcima i zaključili da su njihovi brodovi vjerojatno imali ograničen kapacitet, što bi moglo otežati dugotrajne lovne ekspedicije.
S obzirom na surove arktičke uvjete i kratku sezonu bez leda, Nordijci su se suočili s mnogim izazovima tijekom dugih ekspedicija. Studija sugerira da su na lovištima mogli provesti svega dva tjedna prije povratka, što je značajno ograničilo količinu bjelokosti koju su mogli prikupiti.
Potrebna su daljnja arheološka istraživanja
Iako studija donosi uvjerljive genetske dokaze, istraživači naglašavaju da su potrebni dodatni arheološki nalazi kako bi se potvrdili izravni kontakti između Nordijaca i domorodačkih naroda Sjeverne Amerike. Međutim, širenje nordijskih lovišta, kako pokazuju podaci, čini sve vjerojatnijim da je do takvih kontakata došlo stoljećima prije Kolumbova dolaska.
Istraživanje također sugerira da bi, ako se potvrde ove interakcije, one mogle predstavljati jedan od najranijih primjera globalizacije u arktičkim područjima, gdje su se narodi ponovno susreli nakon desetaka tisuća godina razdvojenosti.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
