Cerera, najveći objekt u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera, već više od dva stoljeća zaokuplja pažnju znanstvenika. Otkako ju je 1801. godine otkrio astronom Giuseppe Piazzi, ovaj tajanstveni svijet potaknuo je brojne rasprave o svom sastavu. Dugo se vjerovalo da je Cerera suhi, kameniti patuljasti planet, no najnovija istraživanja otkrivaju da bi mogla biti ostatak drevnog oceanskog svijeta, sada prekrivenog debelim slojem leda.
Nova istraživanja, koja su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Purdue u suradnji s NASA-inim Laboratorijem za mlazni pogon (JPL), donose preokret u dosadašnjim teorijama. Prema njihovim nalazima, Cerera nije samo bezživotna stijena. Naprotiv, može biti bogata vodom, s površinom sastavljenom uglavnom od smrznutog leda. Ova otkrića bacaju novo svjetlo na ideju da su vidljivi krateri na njezinoj površini dokazivali nedostatak značajne količine leda.
Otkriće ledene prošlosti Cerere
Pod vodstvom doktoranda Iana Pamerleaua i izvanrednog profesora Mikea Sorija, istraživački tim je pomoću naprednih računalnih simulacija analizirao kako se krateri na Cereri mijenjaju tijekom milijardi godina. Njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Nature Astronomy, otkrili su da Cerera vjerojatno ima koru bogatu ledom koja je spriječila deformaciju kratera kroz vrijeme, što znači da se površina nije značajno mijenjala kako su znanstvenici ranije pretpostavljali.
“Vjerujemo da se ispod površine Cerere nalazi velika količina leda, koja se smanjuje s dubinom,” rekao je Sori. “Prije se smatralo da bi krateri na ledenoj površini brzo nestajali, slično kao što se glečeri polako tope na Zemlji. No, naše simulacije pokazuju da čak i mala količina stijena pomiješana s ledom može stabilizirati površinu i spriječiti njeno deformiranje.”
Ovaj zaključak mijenja dosadašnje shvaćanje o sastavu Cerere. Ranije se procjenjivalo da je Cerera bila sastavljena od oko 30% leda, dok nova istraživanja ukazuju da bi ta brojka mogla biti bliža 90%, s tankim slojem stijena na površini.
Cerera – nekadašnji oceanski svijet
Znanstvenici vjeruju da je Cerera u prošlosti bila slična Jupiterovom mjesecu Europi ili Saturnovom Enceladu – svjetovima za koje je poznato da skrivaju podzemne oceane. “Cerera je možda nekada bila prekrivena blatnim, slanim oceanom ispod svoje površine,” objašnjava Sori. “Kako je taj ocean s vremenom zamrznuo, ostavio je iza sebe ledenu koru u kojoj su zarobljene stijene.”
Napredne računalne simulacije pokazale su da materijali poput leda i stijena mogu s vremenom mijenjati oblik, pri čemu je led podložniji promjenama od stijena. Istraživački tim zaključio je da bi ledena kora Cerere mogla ostati stabilna milijardama godina, čak i uz visok udio leda, što objašnjava relativno dobro očuvane kraterske formacije.
Podaci NASA-ine misije Dawn, lansirane 2007. godine, bili su ključni za ovo otkriće. Misija Dawn istražila je protoplanet Vesta i Cereru, prikupivši detaljne snimke i mjerenja koja su ukazala na prisutnost leda ispod površine Cerere. Svemirska letjelica orbitirala je oko Cerere od 2015. do 2018. godine, pružajući neprocjenjive podatke o njezinoj geologiji.
Pamerleau naglašava da su promatranja sonde Dawn bila od ključne važnosti za ovu studiju. “Koristili smo podatke iz misije kako bismo pronašli dokaze o ledenoj kori koja je spriječila deformaciju kratera. Različite značajke površine, poput jama, kupola i odrona, upućuju na prisutnost velikih količina leda ispod površine,” objasnio je.
Nova meta za buduće istraživačke misije
Zahvaljujući svojoj relativnoj blizini Zemlji, Cerera se ističe kao izuzetno zanimljiv cilj za buduće istraživačke misije. Dok su drugi ledeni svjetovi, poput Europe i Encelada, mnogo udaljeniji, Cerera nudi jedinstvenu priliku za proučavanje smrznutog oceanskog svijeta iz blizine.
“Ako smo u pravu, Cerera je najbliži zamrznuti oceanski svijet koji možemo istražiti,” rekao je Sori. “Svijetle točke koje vidimo na njezinoj površini možda su ostaci njezinog drevnog oceana, sada zamrznuti i izloženi.”
Cerera predstavlja fascinantnu priliku za proučavanje drevnih oceana u Sunčevom sustavu, a njezina smrznuta površina krije ključne tragove za razumijevanje prošlosti planeta i njihovih evolucijskih putanja.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
