Astronomi sa Sveučilišta Nicolaus Copernicus u Torunju otkrili su fascinantan novi planet u zviježđu Velikog medvjeda. Ovaj gigantski planet, s masom čak 11 puta većom od Jupitera, kruži oko svoje zvijezde svakih 14 godina, a njegova temperatura pada ispod minus 100 stupnjeva Celzija.
Znanstvenici su otkrili iznimno masivan egzoplanet, čija je masa 11 puta veća od Jupiterove, najvećeg planeta u Sunčevom sustavu. Ovaj planet orbitira svoju matičnu zvijezdu svakih 14 godina i nalazi se na udaljenosti od šest astronomskih jedinica.
“Iako planet ne možemo vidjeti izravno, možemo uočiti zvijezdu oko koje kruži pomoću malog teleskopa promjera svega 10 cm. Fizikalne karakteristike te zvijezde vrlo su slične Sunčevima – ona je 20% masivnija i dvostruko veća od Sunca. Zanimljivo je da je ova zvijezda već prošla fazu evolucije kroz koju Sunce tek prolazi, a procjenjuje se da je stara oko 5 milijardi godina. To nam omogućuje da procijenimo starost cijelog planetarnog sustava,” pojasnio je dr. habil. Gracjan Maciejewski, vođa istraživačkog tima s Instituta za astronomiju Sveučilišta Nicolaus Copernicus.
Planet se nalazi u zviježđu Velikog medvjeda i nosi oznaku HD 118203, jer je prvi put zabilježen u zvjezdanom katalogu Henryja Drapera.
Povijesni Draperov teleskop
Draperov teleskop jedan je od prvih astrografa na svijetu, instrumenata namijenjenih fotografiranju nebeskih objekata. Izgrađen je 1891. godine u čast američkog fizičara Henryja Drapera, čiju je ostavštinu nastavila njegova supruga Anna Maria, financirajući program Harvardske zvjezdarnice s ciljem izrade kataloga zvijezda prema njihovoj svjetlini i spektralnim karakteristikama.
Teleskop je odigrao ključnu ulogu u stvaranju Henry Draper kataloga, koji obuhvaća gotovo četvrt milijuna zvijezda. Oznake “HD” iz tog kataloga i danas su široko prepoznatljive u astronomiji. Godine 1949. teleskop je postavljen u Piwnicama, blizu Torunja, gdje se i dalje koristi za promatranja te je postao značajna atrakcija za posjetitelje Instituta za astronomiju.
Strpljenje je ključ uspjeha
Barem tako kažu. Znanstvenici već gotovo dva desetljeća znaju da oko zvijezde HD 118203 kruži masivan planet. Još 2006. godine otkriven je plinoviti div dvostruko masivniji od Jupitera, koji orbitira zvijezdu u samo šest dana.
“Ipak, Dopplerova opažanja sugerirala su postojanje još jednog planeta u sustavu. Zbog toga smo odmah uključili ovaj sustav u naš istraživački program,” izjavio je prof. Andrzej Niedzielski, suautor otkrića.
Prvi rezultati bili su toliko obećavajući da su astronomi, uz pomoć španjolskih kolega, nastavili promatranja teleskopom Galileo na Kanarskim otocima. Međutim, tek nakon osam godina istraživanja i dodatnih sedam godina promatranja, znanstvenici su prikupili nepobitne dokaze o postojanju drugog planeta.
“Strpljenje se isplatilo,” rekao je prof. Maciejewski. “Podaci prikupljeni u ožujku 2023. bili su ključni za precizno određivanje orbite novootkrivenog planeta. Kombinacija Dopplerovih opažanja i astrometrijskih mjerenja omogućila nam je točno određivanje mase planeta te izradu cjelovitog modela planetarnog sustava.
Hijerarhijski planetarni sustav
Daljnja istraživanja otkrila su da je riječ o hijerarhijskom planetarnom sustavu. U takvom sustavu jedan planet čvrsto orbitira oko svoje zvijezde, dok drugi kruži oko tog para u širem krugu. Oba planeta su izuzetno masivna i kreću se u izduženim orbitama, no njihov međusobni gravitacijski utjecaj ne destabilizira sustav tijekom milijuna godina. Znanstvenici vjeruju da su ovakvi sustavi ključni za bolje razumijevanje nastanka i evolucije masivnih planeta.
“Ova otkrića pružaju uvid u složene planetarne konfiguracije koje, iz naše perspektive, djeluju vrlo ‘egzotično’. No, istraživanjem takvih sustava možemo bolje razumjeti kako nastaju masivni plinoviti planeti, što je od ključne važnosti za razumijevanje našeg ‘astronomskog susjedstva’,” istaknuo je prof. Maciejewski.
Znanstvena istraživanja se nastavljaju, a astronomi vjeruju da postoji mogućnost otkrivanja novih planeta u ovom sustavu.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
