Svemirski teleskop James Webb (JWST) ostvario je revolucionarno otkriće koje značajno proširuje naše spoznaje o ranom svemiru i procesu kozmičke reionizacije. Znanstvenici su detektirali Lyman-alfa emisiju vodika u galaksiji JADES-GS-z13-1-LA, koja je nastala samo 326 milijuna godina nakon Velikog praska. Ovo otkriće sugerira da je reionizacija mogla započeti znatno ranije nego što se dosad pretpostavljalo.
NASA-in Svemirski teleskop James Webb (JWST) nastavlja pomicati granice našeg znanja o svemiru, ovaj put s iznimnim otkrićem koje mijenja naše dosadašnje razumijevanje kozmičke reionizacije. Riječ je o procesu koji se dogodio kada su se neutralni atomi ponovno ionizirali, obilježavajući drugu fazu prijelaza plinova u svemiru. Nedavno je detektirana Lyman-alfa (Lyα) emisija vodika u galaksiji JADES-GS-z13-1-LA, za koju se vjeruje da je nastala samo 326 milijuna godina nakon Velikog praska. Ova emisija nudi astronomima novi uvid u proces kozmičke reionizacije te otkriva kako je taj proces mogao započeti ranije nego što se do sada pretpostavljalo.
Kozmička reionizacija započela je kada su neutralni atomi u svemiru počeli ponovno ionizirati pod utjecajem ultraljubičastog zračenja koje su emitirale prve galaksije. Ovo otkriće JWST-a donosi ključne informacije o reionizaciji vodika, ali i helija, za koji se također vjeruje da je prošao kroz sličan proces.
Galaksija koja otvara nova pitanja
Pomoću Webbovog naprednog istraživanja dubokog svemira (JADES), znanstvenici su otkrili galaksiju s crvenim pomakom z=13.0, u kojoj se jasno može razaznati emisijska linija Lyα, iako bi neutralni vodik trebao blokirati tu emisiju. Do sada su astronomi ovu emisijsku liniju mogli promatrati tek kod galaksija nastalih nakon 550 milijuna godina od Velikog praska.
Iako je još uvijek nepoznato kako Lyα svjetlost može pobjeći iz te galaksije, s obzirom na neutralni međuzvjezdani medij (IGM) koji je dominirao svemirom u tom razdoblju, otkriće otvara mogućnost da se reionizacija mogla dogoditi ranije u određenim dijelovima svemira, što je omogućilo lakši prolazak svjetlosti kroz međuzvjezdani medij.
Izuzetna svjetlina
Još jedna važna značajka otkrića je svjetlina emisijske linije Lyα u JADES-GS-z13-1-LA, koja ima ekvivalentnu širinu veću od 40 Å (angstromi – mjera za valne duljine elektromagnetskog zračenja). Osim toga, tijekom promatranja uočen je i plavi UV kontinuum, što ukazuje na sposobnost galaksije da proizvodi ionizirajuće fotone, koji također doprinose procesu reionizacije.
Ova otkrića ne bi bila moguća bez osjetljivosti NIRSpec instrumenta James Webb teleskopa, koji je omogućio detekciju emisijske linije Lyα, kao i drugih spektroskopskih obilježja, poput elemenata ugljika, helija i kisika. Ovi podaci pružaju bogat uvid u strukturu i ponašanje galaksije JADES-GS-z13-1-LA te pomažu znanstvenicima da bolje razumiju uvjete u ranom svemiru. Nedavna saznanja upućuju na potrebu za ponovnim preispitivanjem postojećih modela koji objašnjavaju kada i kako je reionizacija započela, donoseći nova saznanja o jednom od najranijih razdoblja svemira.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
