Znanstvenici su otkrili da se dramatičan pad populacije na Uskršnjem otoku, poznatom i kao Rapa Nui, nikada nije dogodio. Nova studija objavljena u časopisu Science Advances otkriva da je uvjerenje o naglom smanjenju broja stanovnika prije dolaska europskih istraživača 1722. godine samo mit.
Prava istina skrivena u kamenim vrtovima
Tim istraživača koristio je suvremenu tehnologiju kako bi preciznije procijenio broj kamenih vrtova na otoku—ključnog pokazatelja veličine populacije. Otkrili su da je prethodna procjena broja stanovnika bila značajno precijenjena, zaključivši da otok nije mogao podržavati tako veliku populaciju kako se prije mislilo.
“Tla na Rapa Nuiju nikada nisu bila posebno plodna“, izjavio je Carl Lipo, profesor antropologije i znanosti o okolišu na Sveučilištu Binghamton u New Yorku. “Kada su ljudi stigli na otok, morali su se nositi s tim ograničenjima.”
Dugo se vjerovalo da su prvotni stanovnici uništili ekološko bogatstvo otoka kako bi izgradili poznate kamene skulpture, moai. Međutim, studija pokazuje da to jednostavno nije bio slučaj.
“Ono što zapravo vidimo jest da otok od samog početka nije mogao podržati velik broj ljudi zbog ekoloških ograničenja“, objasnio je Dylan Davis, poslijedoktorski istraživač na Klimatskoj školi Sveučilišta Columbia. “Ljudi su zapravo modificirali svoj krajolik kako bi povećali količinu onoga što su mogli intenzivno uzgajati, i taj broj je ipak bio vrlo malen. Ovo nije primjer ekološke katastrofe, već kako su ljudi preživjeli unatoč vrlo ograničenim prirodnim resursima na prilično održiv način kroz dugo vrijeme.”
Kako su stanovnici prilagodili svoj okoliš
Vulkanski otok formiran je davnom erupcijom, no kako su oborine ispirale ključne minerale poput kalija, fosfora i dušika potrebne za rast biljaka, a slani vjetrovi s oceana dodatno smanjivali plodnost tla, stanovnici su se morali prilagoditi. Krčili su šume kako bi privremeno obogatili tlo hranjivim tvarima, a kada je nestalo drveća, počeli su kompostirati biljni otpad i koristiti malč.
“To je bio mukotrpan posao koji je uključivao ručno razbijanje dijelova izloženih stijena i njihovo miješanje s tlom kako bi se obnovili hranjivi sastojci“, rekao je Lipo. Ove tehnike pomogle su im u uzgoju batata i suhog taroa.
Satelitske snimke otkrivaju pravu sliku
Nova istraživanja koristila su kratkovalnu infracrvenu satelitsku tehnologiju za točniju procjenu površine kamenih vrtova na otoku, procijenivši da je oko 73 hektara bilo prekriveno takozvanim kamenim malčem. Ovaj broj je znatno manji od prethodnih procjena, što je omogućilo timu da zaključi da je na Rapa Nuiju u vrijeme europskog kontakta živjelo oko 3.000 ljudi. Ova procjena podudara se s artefaktima pronađenim na otoku i zapisima europskih istraživača.
Lipo ističe da mnoge zablude o velikoj populaciji možda potječu od impresivnih moai kipova koje je relativno mala zajednica izgradila. “Ne možemo koristiti Uskršnji otok kao primjer koji je prikladan za određene priče”, naglasio je. “Moramo razumjeti otok u njegovom vlastitom kontekstu, jer nam zapravo govori nešto sasvim drugačije od onoga što ljudi vjeruju.“
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
