Svake vedre noći posljednja dva mjeseca, amaterski astronomi usmjeravali su svoje teleskope prema dvjema zvijezdama, nadajući se da će svjedočiti jednom od najnasilnijih događaja u svemiru – eksploziji nove koja će biti stotinu tisuća puta sjajnija od Sunca. Vidjeti ili fotografirati takav događaj je jedinstveno i uzbudljivo iskustvo.
Ova eksplozija, za koju znanstvenici predviđaju da bi se mogla dogoditi svakog trenutka, privukla je pažnju glavnih svjetskih opservatorija i obećava unaprijediti naše razumijevanje turbulentnih binarnih zvjezdanih sustava.
Unatoč visokotehnološkoj opremi koju mogu koristiti NASA i druge znanstvene institucije, astrofizičari se oslanjaju na nebrojene amaterske astronome da prvi uoče eksploziju.
Zašto? Zato što je preskupo držati opremu fokusiranu na isti objekt mjesecima.
Pogled prema zvijezdama
“Mislim da će svi gledati kad se dogodi, ali sjediti i samo gledati neće ubrzati događaj,” rekao je Tom Meneghini, direktor operacija teleskopa i izvršni direktor emeritus Opservatorija Mt. Wilson. “To je kao da gledate vodu u loncu koji treba zakuhati,” našalio se.
Zvijezda je toliko udaljena da svjetlost putuje 3.000 godina da bi stigla do Zemlje, što znači da se eksplozija dogodila prije nego što su izgrađene posljednje egipatske piramide. Ovaj će događaj biti vidljiv nekoliko dana, sjajit će otprilike kao Sjevernjača prije nego što opet nestane u tami.
Kad se jednom uoči, neki od najnaprednijih opservatorija na Zemlji i u svemiru pridružit će se promatranju, uključujući NASA-in svemirski teleskop James Webb.
“Mnogo ljudi nestrpljivo čeka da vidi novi dragulj na nebu,” objašnjava Mansi Kasliwal, profesorica astronomije s Caltecha, koja planira koristiti Opservatorij Palomar za promatranje događaja. Nova će eruptirati u zviježđu Corona Borealis (Sjeverna Kruna). T Coronae Borealis, također poznata kao ‘Blaze Star’, zapravo su dvije zvijezde – vrući, gusti bijeli patuljak i hladniji crveni div. Bijeli patuljak, koji je odavno ostao bez goriva i urušio se na veličinu Zemlje, usisavao je vodik iz svoje veće susjedne zvijezde otprilike jednu ljudsku generaciju.
Ovaj ‘ukradeni‘ plin akumulirao se u disku oko patuljka poput vruće, neuredne verzije Saturnovih prstenova. Ubrzo će disk postati toliko težak da će postati nestabilan i neizbježno eksplodirati poput termonuklearne bombe. Ipak, nijedna zvijezda neće biti uništena, a proces se ponavlja otprilike svakih 80 godina. Ovaj put, postoji vojska entuzijasta spremnih podići uzbunu kad zvijezda postane nova.
Daleko od običnih hobista, neki od ovih amaterskih promatrača objavili su vlastita znanstvena istraživanja. Neki čak imaju vlastite opservatorije koje su izgradili u svojim domovima. Svake noći, amaterski astronomi uključuju teleskope i provode više od sat vremena prikupljajući podatke, koje kasnije objavljuju na online zajednici astronoma koji gotovo neprestano nadziru zvijezdu.
Veliki opservatoriji jednostavno ne mogu održavati tako stalni nadzor. Stotine znanstvenika natječe se za vrijeme promatranja širokog raspona astronomskih ciljeva svake noći. Za njih, držanje teleskopa usmjerenih na Blaze Star je gubitak dragocjenog vremena promatranja.
Kada ćemo vidjeti eksploziju?
Procjene kada će nova eksplodirati variraju, ali većina astrofizičara slaže se da će se dogoditi do kraja godine, vjerojatno do kraja kolovoza. Kada se to dogodi, postoje sustavi upozorenja za obavještavanje amatera i profesionalaca. Neki opservatoriji čak su programirali svoje teleskope da automatski promijene plan promatranja i usmjere se na zvijezdu kad stigne obavijest.
Veliki opservatoriji suočavaju se s još jednom komplikacijom. Mnogi njihovi teleskopi dizajnirani su za promatranje najslabijih i najtamnijih ciljeva, ali nova Blaze Star neće biti ni najmanje slaba. Usmjeravanje ovih teleskopa prema novi preopteretilo bi senzore, rezultirajući ispranim, preeksponiranim fotografijama.
Zato Opservatorij Palomar, Caltechova istraživačka postaja u sjevernom okrugu San Diego, ne koristi svoj poznati Hale teleskop promjera 5 metara smješten ispod velike bijele kupole. Umjesto toga, koristi manji teleskop nazvan Gattini-IR, smješten u neupadljivoj zgradi otprilike 400 metara dalje. Kada se nova dogodi, Gattini-IR će umjesto svakih nekoliko noći početi promatrati Blaze Star svakih nekoliko sati. Znanstvenici kažu da još uvijek imaju mnogo toga za naučiti o novama. Na primjer, fizičari još uvijek ne razumiju zašto neke eksplodiraju svakih nekoliko desetljeća, dok druge ne eksplodiraju tisućama godina
Neki istraživači sumnjaju da bi nove poput T Coronae Borealis mogle biti preteče supernova. Ove eksplozije, milijarde puta svjetlije od Sunca, uništavaju zvijezdu, često ostavljajući za sobom crnu rupu. Supernove su također koristan alat za astronome u mjerenju udaljenosti. Ipak, proučavanje sličnih događaja već je dovelo do otkrića. Nedavno su znanstvenici utvrdili da nove obično izbacuju materijal u svemir većim brzinama nego što bi se očekivalo na temelju intenziteta eksplozije.
“Želimo razumjeti fiziku novae, pa kad imamo novuu tako blizu kao T Coronae Borealis, koja će, nadamo se, biti dobro proučena od strane svih teleskopa… možemo dobiti vrlo potpunu sliku,” rekla je profesorica Kasliwal s Caltecha.
Amaterski astronomi
Dio tog razumijevanja može se pripisati i amaterskim astronomima. Zahvaljujući brzom razvoju teleskopa, amateri sada rade s tehnologijom koju profesionalci nisu imali prije samo 20 godina, a kamoli prije 80.
Amaterski astronomi mogu postići bolju pokrivenost od velikih teleskopa jer, kako kažu stručnjaci, obično imamo potpunu kontrolu nad tim kada i gdje možemo usmjeriti naše teleskope. Profesionalci možda moraju napisati prijedlog za dobivanje pola sata ili dva sata vremena na velikom teleskopu.
To im omogućuje prikupljanje velike količine podataka. Budući da stotine njih promatraju diljem svijeta, mogu postići gotovo kontinuiranu pokrivenost Blaze Stara. Mnogi astronomi objavljuju svoje podatke na web stranici Američkog udruženja za promjenjive zvijezde, omogućujući svima da koriste te podatke. Danas je rad amaterskih astronoma toliko sofisticiran da mnogi u tom području teško mogu nazvati ih amaterima!
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
