Prošli tjedan Zemlja je svjedočila rijetkom događaju: dva velika asteroida proletjela su na relativno maloj udaljenosti od našeg planeta.
Asteroidi nazvani 2024 MK i 2011 UL21 nisu se približili dovoljno da bi predstavljali opasnost, ali su bili unutar dosega radarskih sustava za snimanje. NASA je iskoristila priliku i snimila nekoliko fotografija za obilježavanje ovog događaja.
Ove fotografije nisu samo suveniri asteroidnih preleta. Znanstvenici mogu proučavati slike kako bi razumjeli svojstva stijena koje se nalaze u blizini Zemlje. Te informacije mogu nam pomoći u izradi strategija za buduće asteroide koji bi jednog dana mogli ugroziti naš planet.
Asteroidi blizu Zemlje
Naš dio Sunčevog sustava uglavnom je prazan, ali ne potpuno. Povremeno komet ili asteroid proleti blizu nas, dok obavlja svoju putanju oko Sunca.
Većina tih objekata ne predstavlja prijetnju. Međutim, svaki objekt koji prolazi unutar određene udaljenosti od Zemlje ili je dovoljno svijetao, klasificira se kao potencijalno opasan.
Razlog je taj što, iako im je trenutna putanja sigurna, može doći do nepredviđenih događaja, poput sudara s drugim objektom, koji bi ih mogao usmjeriti prema Zemlji. Nije vjerojatno, ali nije ni nemoguće.
Asteroidi 2024 MK i 2011 UL21 spadaju u kategoriju potencijalno opasnih; srećom, ništa neočekivano nije ih usmjerilo prema nama.
Preleti 2024 MK i 2011 UL21
2011 UL21 proletio je kraj Zemlje 27. lipnja, na udaljenosti od 6,6 milijuna kilometara, što je otprilike 17 puta udaljenost između Zemlje i Mjeseca.
Manje od dva dana kasnije, 2024 MK je prošao pored Zemlje. Dana 29. lipnja proletio je na udaljenosti od 295.000 kilometara, što je oko tri četvrtine udaljenosti između Zemlje i Mjeseca.
Snimanje takvih objekata nije jednostavno, čak ni kada su relativno blizu i klasificirani kao “veliki” asteroidi. Oni su i dalje prilično mali i nisu jako svijetli.
Tehnologija snimanja asteroida
Zbog toga NASA koristi veliki radarski teleskop za slanje radijskih valova u svemir i primanje povratnog signala od kojeg znanstvenici mogu izraditi slike. Budući da je 2024 MK bio puno bliže – ovakva blizina asteroidnog preleta događa se samo svakih nekoliko desetljeća – uspjeli smo dobiti mnogo detaljnije slike.
NASA je koristila jedan teleskop za slanje radijskih valova, a drugi za njihovo primanje, što je rezultiralo slikama 2024 MK koje prikazuju ne samo oblik asteroida, već i izbočine, udubine, stijene i grebene.
Asteroid je promjera otprilike 150 metara i ima izduženi oblik s mnogo ravnih površina. Također se prevrće dok se kreće kroz svemir.
Otkriće 2024 MK dogodilo se tek 16. lipnja, a njegova putanja je promijenjena gravitacijom Zemlje, pa promatranja omogućuju znanstvenicima da predvide što će 2024 MK raditi u budućnosti. Otkrili su da će u dogledno vrijeme sigurno ostati izvan našeg puta.
Proučavanje svojstava asteroida
“Ovo je bila izvanredna prilika za istraživanje fizičkih svojstava i dobivanje detaljnih slika asteroida blizu Zemlje,” kaže astronom Lance Benner iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratory.
2011 UL21, zbog svoje veće udaljenosti, nije vratio toliko detaljne slike. No, te slike su otkrile jedno malo iznenađenje. Uz asteroid širine 1,5 kilometara, astronomi su uočili mali mjesec na orbitalnoj udaljenosti od oko 3 kilometra.
Ovo je nešto što sve češće otkrivamo kod velikih asteroida.
Prošle godine, asteroid Dinkinesh, objekt u asteroidnom pojasu kojeg je posjetila NASA-ina sonda Lucy, otkriven je da ima mali mjesec. Također, NASA-in poznati Double Asteroid Redirection Test ili DART, u kojem je svemirska letjelica udarila u asteroid, izveden je na Dimorphosu, manjem od binarnog para asteroida.
Otkrivanje binarnih asteroida
Otkrivamo više binarnih asteroida jer se naše sposobnosti snimanja poboljšavaju, a to su izvrsne vijesti za planetarnu obranu i naše razumijevanje evolucije Sunčevog sustava.
“Procjenjuje se da su oko dvije trećine asteroida ove veličine binarni sustavi,” kaže Benner, “a njihovo otkriće je osobito važno jer možemo koristiti mjerenja njihovih relativnih pozicija za procjenu njihovih međusobnih orbita, masa i gustoća, što pruža ključne informacije o njihovom nastanku.”
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.