Kina i Francuska uspješno su lansirale zajednički satelit, koji će istraživati najmoćnije eksplozije u svemiru.
U subotu je francusko-kineski satelit uspješno lansiran u misiju istraživanja gama-zračenja, najmoćnijih eksplozija u svemiru. Ovo lansiranje predstavlja značajan primjer suradnje između zapadne sile i azijskog diva. Satelit pod nazivom Space Variable Objects Monitor (SVOM) razvili su inženjeri iz Francuske i Kine. Satelit je opremljen s četiri instrumenta – dva francuska i dva kineska – koji će tražiti gama-zračenja, čija je svjetlost putovala milijardama svjetlosnih godina do Zemlje. Satelit mase 930 kilograma uspješno je lansiran oko 15:00 sati po kineskom vremenu (07:00 GMT) na raketi Dugi Marš 2-C iz svemirske baze u Xichangu, u jugozapadnoj kineskoj provinciji Sichuan, izvijestila je Kineska nacionalna svemirska administracija. Gama-zračenja obično nastaju nakon eksplozije masivnih zvijezda – onih koje su više od 20 puta veće od Sunca – ili spajanjem kompaktnih zvijezda. Ovi izuzetno sjajni kozmički događaji mogu osloboditi energiju ekvivalentnu više od milijardu milijardi Sunca.
Pogled u prošlost avemira
Promatranje gama-zračenja omogućuje znanstvenicima “pogled u prošlost“, jer svjetlost tih objekata putuje vrlo dugo do nas, objasnio je Ore Gottlieb, astrofizičar iz Centra za astrofiziku instituta Flatiron u New Yorku, za AFP. Gama-zrake nose tragove plinskih oblaka i galaksija kroz koje prolaze na svom putu kroz svemir. Ti podaci su izuzetno vrijedni za bolje razumijevanje povijesti i evolucije svemira. “SVOM ima potencijal razotkriti nekoliko misterija u polju gama-zračenja, uključujući otkrivanje najudaljenijih gama-zračenja u svemiru, koja odgovaraju najranijim kozmičkim eksplozijama,” rekao je Gottlieb. Najudaljenija gama-zračenja do sada identificirana nastala su samo 630 milijuna godina nakon Velikog praska, kada je svemir bio u svojoj mladosti. “Zainteresirani smo za gama-zračenja jer su to vrlo ekstremne kozmičke eksplozije koje nam omogućuju bolje razumijevanje smrti određenih zvijezda,” rekao je Frederic Daigne, astrofizičar iz Pariškog instituta za astrofiziku. “Svi ovi podaci omogućuju testiranje zakona fizike s fenomenima koje je nemoguće reproducirati u laboratoriju na Zemlji.”
Suradnja Francuske i Kine
Projekt je rezultat partnerstva između francuske i kineske svemirske agencije, kao i drugih znanstvenih i tehničkih organizacija iz obje zemlje. “Veliki je to uspjeh. Uspjeli smo dobro surađivati s našim kineskim kolegama,” rekao je Philippe Baptiste, izvršni direktor Francuske svemirske agencije (CNES), za AFP nakon lansiranja. Suradnja na ovako visokoj razini između Zapada i Kine prilično je rijetka, posebno nakon što su Sjedinjene Američke Države 2011. godine zabranile svaku suradnju između NASA-e i Pekinga. “Američka zabrinutost zbog prijenosa tehnologije spriječila je saveznike SAD-a da puno surađuju s Kinezima, ali to se povremeno događa,” rekao je Jonathan McDowell, astronom iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian u SAD-u. Godine 2018., Kina i Francuska zajednički su lansirale CFOSAT, oceanografski satelit koji se uglavnom koristi u morskoj meteorologiji.
Nekoliko europskih zemalja također je sudjelovalo u kineskom lunarnom programu Chang’e. Dok SVOM “nije jedinstven”, ostaje “značajan” u kontekstu svemirske suradnje između Kine i Zapada, rekao je McDowell. Jednom u orbiti, 625 kilometara iznad Zemlje, satelit će slati svoje podatke natrag u opservatorije. Glavni izazov je što su gama-zračenja izuzetno kratkotrajna, ostavljajući znanstvenike u trci s vremenom za prikupljanje informacija. Jednom kada otkrije zračenje, SVOM će poslati alarm timu koji je na dužnosti 24 sata dnevno. U roku od pet minuta, morat će pokrenuti mrežu teleskopa na zemlji koji će se točno uskladiti s osi izvora zračenja kako bi napravili detaljnija promatranja
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
