kozmos.hr
Astronomija

Podrijetlo brzih radijskih izboja dolazi u fokus kroz polarizirano svjetlo

Podrijetlo brzih radijskih izboja dolazi u fokus kroz polarizirano svjetlo
objavljeno

Nova istraživanja, koje su proveli astronomi sa Sveučilišta u Torontu, otkrivaju da ono što su znanstvenici dosad mislili o podrijetlu brzih radijskih izboja (eng: Fast Radio Bursts – FRB) predstavlja samo vrh ledenog brijega. Misterije ovih milisekundskih kozmičkih eksplozija sada se raspliću kroz inovativnu analizu podataka s kanadskog Eksperimenta za mapiranje intenziteta vodika (CHIME).

Studija, objavljena u časopisu The Astrophysical Journal, detaljno opisuje svojstva polariziranog svjetla iz 128 neponavljajućih Fbrzih radio izboja – onih koji su do sada proizveli samo jednu eksploziju. Rezultati pokazuju da ove eksplozije dolaze iz galaksija sličnih našoj Mliječnoj stazi, s umjerenim gustoćama i umjerenim magnetskim poljima.

Nove metode analize otkrivaju nove uvide

Prethodne studije brzih radijskih izboja usmjeravale su se na manje uzorke hiperaktivnih izvora koji se ponavljaju, a koji potječu iz gustih, izuzetno magnetiziranih okruženja. Samo oko 3% poznatih brzih radijskih izboja se ponavlja, dolazeći iz izvora koji je proizveo više eksplozija od svog otkrića. Većina radijskih teleskopa može vidjeti samo male točke na nebu, što olakšava fokusiranje na ponavljajuće brze radijske izboje s poznatim pozicijama. CHIME može pretražiti izuzetno veliko područje neba kako bi otkrio i ponavljajuće i neponavljajuće brze radijske izboje.


“Ovo je bio prvi pogled na drugih 97%”, kaže glavni autor Ayush Pandhi, doktorand na Institutu za astronomiju i astrofiziku Dunlap i Odjelu za astronomiju i astrofiziku David A. Dunlap na Sveučilištu u Torontu. “Ovo nam omogućuje da preispitamo što mislimo o brzim radijskim izbojima i vidimo kako se ponavljajući i neponavljajući brzi radijski izboji mogu razlikovati.”

Povijest i budućnost istraživanja brzih radijskih izboja

Prvi put otkriveni 2007. godine, Brzi radijski izboji su izuzetno energetski ‘bljeskovi‘ iz udaljenih izvora diljem svemira. Iako je od tada katalogizirano više od 1.000 brzih radijskih izboja, znanstvenici još uvijek ne znaju točno gdje ili kako se proizvode. Također su postavili pitanje jesu li ponavljajući i neponavljajući brzi radijski izboji nastali u sličnim okruženjima.

“Ovo je novi način analize podataka koje imamo o brzim radijskim izbojima. Umjesto da samo gledamo koliko je nešto svijetlo, također gledamo kut vibriranja elektromagnetskih valova svjetlosti,” kaže Pandhi. “Ovo vam daje dodatne informacije o tome kako i gdje je ta svjetlost proizvedena i kroz što je prošla na svom putu prema nama preko mnogih milijuna svjetlosnih godina.”

Polarizirano svjetlo kao ključ za razumijevanje

Svjetlost putuje kao valovi koje interpretiramo kao različite boje ovisno o duljinama između njihovih vrhova i dolina. Mnogo svjetlosti u svemiru putuje u valnim duljinama koje ljudsko oko ne može vidjeti, uključujući svjetlost iz brzih radijskih izboja, ali radijski teleskopi poput CHIME-a mogu.

Polarizirano svjetlo sastoji se od valova koji vibriraju u jednoj ravnini – vertikalno, horizontalno ili u nekom drugom kutu između. Uočeno je da se smjer polarizacije svjetlosti iz brzih radijskih izboja mijenja na dva načina: s vremenom i s bojom svjetlosti. Ove promjene mogu objasniti kako je brzi radijski izboj možda proizveden i kroz kakav je materijal prošao na svom putu do Zemlje.

Proučavanje kako se smjer polarizacije mijenja za različite boje svjetlosti može nam reći o lokalnoj gustoći gdje je brzi radijski izboj proizveden i o snazi magnetizma prisutnog u njemu.

Da bi odredili što su brzi radijski izboji i kako se proizvode, znanstvenici moraju razumjeti njihova lokalna okruženja. Ova studija zaključuje da većina brzih radijskih izboja, onih koji se ne ponavljaju, nisu poput nekoliko ponavljajućih izvora koji su prethodno proučavani. Predlaže se da je ovaj uzorak ili odvojena populacija ili razvijenije verzije iste populacije koje potječu iz manje ekstremnog okruženja s nižom stopom eksplozija.


Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.