Veliki Binokularni Teleskop (engl. Large Binocular Telescope – LBT), smješten na planini Graham u Arizoni i kojim upravlja Sveučilište Arizona, dio je nove generacije izuzetno velikih teleskopa (engl. Extremely Large Telescopes – ELT). Sa dva primarna zrcala promjera 8,4 m, ima površinu prikupljanja svjetlosti nešto veću od teleskopa od 30 metara. Sa svojom visokom rezolucijom, adaptivnom optikom i sofisticiranim instrumentima, ovi teleskopi omogućuju duboko istraživanje svemira i pružaju zapanjujuće fotografije svega, od udaljenih galaksija do objekata u našem Sunčevom sustavu.
Međunarodni tim predvođen Sveučilištem Arizona nedavno je snimio fotografije Jupiterovog mjeseca Ije koje su najdetaljnije fotografije ikada snimljene teleskopom sa Zemlje. Fotografije otkrivaju površinske značajke veličine samo 80 km, što je prostorna rezolucija koja je dosad bila rezervirana samo za svemirske letjelice.
Ovo uključuje NASA-inu misiju Juno, koja je snimila neke od najzapanjujućih fotografija vulkana na površini Ija. Te fotke su omogućene novim instrumentom SHARK-VIS na LBT-u i adaptivnim optičkim sustavom teleskopa. Tim je predvodio Al Conrad, znanstvenik na Sveučilištu Arizona, Stewart Opservatoriju i Velikom Binarnom Teleskopskom Opservatoriju (LBTO). U timu su bili istraživači sa Sveučilišta Kalifornija, Berkeley, Kalifornijskog Instituta za Tehnologiju i NASA-inog Jet Propulsion Laboratory.
SHARK-VIS pogled na Iju
SHARK-VIS je visoko kontrastni optički koronaografski instrument dizajniran i izgrađen u INAF-Osservatorio Astronomico di Roma. Instrument se koristi obnovljenim LBT ekstremnim adaptivnim optičkim sustavom, nazvanim Single conjugated adaptive Optics Upgrade for LBT (SOUL). Instaliran je 2023. godine na LBT zajedno s instrumentom za bliski infracrveni spektar, SHARK-NIR, kako bi se iskoristio izvanredan adaptivni optički sustav teleskopa.
Ključ instrumenta je njegova brza, ultra niskobučna “brza snimajuća” kamera koja snima usporene snimke koje zamrzavaju optičke distorzije uzrokovane atmosferskim smetnjama. Gianluca Li Causi, voditelj za obradu podataka za SHARK-VIS u Talijanskom Nacionalnom Institutu za Astrofiziku, objasnio je kako to funkcionira u nedavnom priopćenju Sveučilišta Arizona: “Obrađujemo naše podatke na računalu kako bismo uklonili svaki trag elektroničkog otiska senzora. Zatim biramo najbolje kadrove i kombiniramo ih koristeći izuzetno učinkovit softverski paket nazvan Kraken, koji su razvili naši kolege Douglas Hope i Stuart Jefferies s Državnog Sveučilišta Georgia. Kraken nam omogućuje uklanjanje atmosferskih učinaka, otkrivajući Jupiterov mjesece u nevjerojatnoj jasnoći.”
Fotografija SHARK-VIS bila je toliko bogata detaljima da je istraživačima omogućila identificirati veliki događaj obnove površine oko Pelea, jednog od najvećih vulkana na Iji, smještenog na južnoj hemisferi blizu ekvatora (i nazvanog po havajskoj božici povezanoj s vatrom i vulkanima). Fotografija prikazuje talog plinovitog oblaka oko Pelea prekriven depozitima erupcija iz Pillan Patere, susjednog vulkana. NASA-in svemirski brod galileo promatrao je sličan slijed erupcija dok je istraživao Jupiterov sustav između 1995. i 2003. godine. Međutim, ovo je prvi put da je zemaljska opservatorija snimila tako detaljne fotografije.
“Tumačimo promjene kao tamne naslage lave i bijele naslage sumpor-dioksida koje potječu iz erupcije u Pillan Pateri, koja djelomično prekriva crveni, sumporom bogat talog plinovitog oblaka Pelea,” rekao je suautor Ashley Davies, glavni znanstvenik u NASA-inom Jet Propulsion Laboratory. “Prije SHARK-VIS-a, ovakvi događaji obnove površine bili su nemogući za promatranje sa Zemlje.”
Čarobni Ija
Ija je najbliži od najvećih Jupiterovih mjeseca (tzv. Galilejanski mjeseci), koji uključuju Europu, Ganimed i Kalisto. Od kad je NASA-in Voyager 1 svemirski brod prošao kroz Jupiterov sustav 1979. godine, znanstvenici su fascinirani Io-ovim vulkanskim značajkama. Zajedno s Europom i Ganimedom, Ija je zaključan u orbitalnoj rezonanciji 1:2:4, gdje Europa napravi dvije orbite za svaku orbitu Ganimeda, a Ija četiri.
Zbog interakcije s ovim mjesecima i snažne Jupiterove gravitacije, unutrašnjost Ije je stalno u pokretu, proizvodeći vruću lavu koja eruptira na površinu. Iako teleskopi snimaju infracrvene fotke koje otkrivaju vruće točke uzrokovane erupcijama, nisu dovoljno oštre da otkriju površinske detalje ili identificiraju lokacije erupcija. Praćenjem erupcija na površini, znanstvenici se nadaju razumjeti mehanizam plimnog zagrijavanja odgovoran za intenzivan vulkanizam na Iji. “Ija stoga predstavlja jedinstvenu priliku za učenje o moćnim erupcijama koje su oblikovale površine Zemlje i Mjeseca u njihovoj dalekoj prošlosti,” rekao je Conrad.
Studije poput ove, dodao je, pomoći će istraživačima razumjeti zašto neki planeti imaju aktivne vulkane dok drugi ne. Na primjer, dok se vjeruje da je Venera još uvijek vulkanski aktivna, Mars je dom najvećih vulkana u Sunčevom sustavu, ali je neaktivan. Ove studije mogu također jednog dana rasvijetliti vulkanske egzoplanete, pomažući astronomima da identificiraju geološku aktivnost na udaljenim planetima (mogući pokazatelj nastanjivosti).
Znanstvenik instrumenta SHARK-VIS, Simone Antoniucci, predviđa da će omogućiti nova promatranja objekata diljem Sunčevog sustava s sličnom oštrinom, otkrivajući sve vrste značajki koje bi inače zahtijevale svemirske letjelice. “Oštra vizija SHARK-VIS-a posebno je pogodna za promatranje površina mnogih tijela Sunčevog sustava, ne samo mjeseca divovskih planeta, već i asteroida,” rekao je. “Već smo promatrali neke od njih, a podaci se trenutno analiziraju, i planiramo promatrati još više. Znanstveni rad i fotografije s LBT-a će biti objavljeni u časopisu Geophysical Research Letters.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
