Solarna sonda Parker približila se Suncu koliko je to samo moguće, omogućavajući joj izvanrednu perspektivu za promatranje ponašanja Sunca iz neposredne blizine – ponekad čak i unutar samih događaja solarne atmosfere, kao što je ova prva zadivljujuća snimka koja prikazuje interakciju između koronalne mase izbačene i okolnog solarnog vjetra. Snimke koje je napravio instrument za širokokutno snimanje na sondi Parker (WISPR) otkrivaju formaciju Kelvin-Helmholtzovih nestabilnosti (KHI) unutar plazme. Ove nestabilnosti, koje se manifestiraju kao nizovi polumjesečastih valova, prisutne su u oblacima naše atmosfere, kao i u drugim fluidima kada dođe do nestabilnosti zbog razlike u brzini. Vidljive su i na Jupiteru i Saturnu, a sada je jasno da se mogu pojaviti i na Suncu, premda tim nije očekivao da će ih zabilježiti.
“Kada smo dizajnirali instrument, nismo očekivali da će KHI strukture doseći dovoljno velike dimenzije da budu vidljive na slikama Koronalnog izbačaja mase u vidljivom spektru unutar heliosfere,” izjavio je Angelos Vourlidas, znanstvenik projekta WISPR. “Ova precizna promatranja pokazuju moć detektora visoke osjetljivosti WISPR-a u kombinaciji s bliskom perspektivom koju omogućava jedinstvena orbita susreta s Suncem solarne sonde Parker,” naglasio je Mark Linton, glavni istraživač za instrument WISPR.
Zasluge: Laboratorij za pomorska istraživanja SAD-a.
WISPR je jedini instrument za snimanje na solarnoj sondi Parker i nikada nije usmjeren direktno prema Suncu. Sonda je toliko blizu naše zvijezde da bi direktno usmjeravanje kamere prema Suncu uništilo njezine unutrašnje komponente. Međutim, gledanje sa strane pruža fantastične uvide koji nam omogućavaju bolje razumijevanje ponašanja koronalnih izbačaja mase i njihovog utjecaja na svemirsko vrijeme oko Zemlje.
“Direktno snimanje prolaznih fenomena poput KHI s WISPR/PSP-om predstavlja otkriće koje otvara novi prozor za bolje razumijevanje širenja koronalnih izbačaja masa i njihove interakcije s okolnim solarnim vjetrom,” dodao je Evangelos Paouris, član tima WISPR-a.
Snimljeno je u studenom 2021., kada je sonda bila dalje od Sunca nego danas. Tijekom bliskog prolaza 30. ožujka, sonda je bila samo 7,9 milijuna kilometara od Sunca. Proći će na istoj toj udaljenosti još dva puta, 30. lipnja i 30. rujna. U studenom, planira iskoristiti gravitaciju Venere za skraćivanje puta, približavajući se Suncu za dodatnih milijun kilometara. Istraživanje je objavljeno u časopisu The Astrophysical Journal.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
