Znanstvenici su otkrili značajne količine vodenog leda na Marsu! Kada bi se led otopio, prekrio bi cijeli planet slojem vode debljine od 1,5 do 2,7 metara: to je najveća količina vode ikada pronađena na ovom dijelu Marsa, dovoljna da napuni Zemljino Crveno more.
Je li riječ o vjetrovitim hrpama prašine ili slojevima leda? ESA-in Mars Express ponovno je proučavao jednu od najzagonetnijih karakteristika Marsa kako bi razjasnio njezin sastav. Istraživanja ukazuju na slojeve vodenog leda koji se protežu nekoliko kilometara ispod površine – što predstavlja najveću količinu vode ikada pronađenu na tom dijelu planeta.
Prije više od 15 godina, Mars Express istraživao je Medusae Fossae Formaciju (MFF), otkrivši ogromne naslage dubine do 2,5 km. Iz tih ranih promatranja nije bilo jasno od čega su naslage sačinjene – no, najnovija istraživanja pružaju odgovor.
“Proučavali smo MFF ponovno koristeći se novijim podacima Mars Expressovog MARSIS radara i otkrili da su naslage deblje nego što smo prvotno mislili, dosežući do 3,7 km,” izjavio je Thomas Watters iz Smithsonian Instituta u SAD-u, glavni autor i najnovijeg istraživanja objavljenog u časopisu Geophysical Research Letters, te početnog istraživanja iz 2007. “Uzbudljivo je što signali radara odražavaju ono što bismo očekivali od slojevitog leda, slično signalima koje vidimo od polarnih kapa Marsa, za koje znamo da su izrazito bogate ledom.”
Kada bi se led zarobljen u MFF-u otopio, prekrio bi cijeli planet slojem vode debljine od 1,5 do 2,7 metara: to je najveća količina vode ikada pronađena na ovom dijelu Marsa, dovoljna da napuni Zemljino Crveno more.
MFF se sastoji od nekoliko značajki oblikovanih vjetrom koje se protežu na stotine kilometara u širinu i nekoliko kilometara u visinu. Smještene na granici između visokih i niskih područja Marsa, ove značajke mogu predstavljati najveći pojedinačni izvor prašine na Marsu te jedan od najopsežnijih depozita na cijelom planetu. Rane opservacije Mars Expressa pokazale su da je MFF relativno proziran za radarske valove i niske je gustoće, što su karakteristike tipične za naslage leda. Međutim, znanstvenici nisu mogli isključiti sušiju mogućnost – da su značajke zapravo goleme akumulacije prašine nošene vjetrom, vulkanskog pepela ili sedimenta.
Važnost novih podataka
“Ovdje dolazi do izražaja važnost novih podataka. S obzirom na dubinu naslaga, da je MFF samo ogromna hrpa prašine, očekivali bismo da se ona kompaktira pod vlastitom težinom,” objašnjava suautor istraživanja Andrea Cicchetti iz Nacionalnog instituta za astrofiziku u Italiji. “To bi rezultiralo stvaranjem nečeg znatno gušćeg od onoga što zapravo vidimo pomoću MARSIS-a. Također, modeliranje ponašanja različitih materijala bez prisutnosti leda nije uspjelo reproducirati karakteristike MFF-a – to upućuje na prisutnosti leda.”
Najnoviji rezultati sugeriraju slojeve prašine i leda, prekrivene zaštitnim slojem suhe prašine ili pepela debljine nekoliko stotina metara.
Iako Mars danas izgleda kao suh svijet, njegova površina obiluje tragovima koji ukazuju na nekadašnje obilje vode, uključujući presušene riječne tokove, drevna oceanska i jezerska korita, te doline isklesane vodom. Na Marsu smo također pronašli značajne zalihe vodenog leda, poput enormnih polarnih kapa, zakopanih glečera bliže ekvatoru, te leda miješanog s marsovskim tlom blizu površine. Ogromne zalihe leda u blizini ekvatora – poput onih za koje se pretpostavlja da se kriju ispod suhe površine MFF-a – nisu mogle nastati u sadašnjoj klimi planeta. One su morale nastati tijekom neke prethodne klimatske epohe.
Jednako toliko pitanja koliko i odgovora
“Ova najnovija analiza dovodi u pitanje naše razumijevanje Medusae Fossae Formacije i postavlja jednako toliko pitanja koliko i odgovora,” ističe Colin Wilson, znanstvenik projekta Europske Svemirske Agencije za Mars Express i ExoMars Trace Gas Orbiter (TGO). “Kada su se ove ledena naslage formirale i kakve su bile klimatske prilike na Marsu u to vrijeme? Ako se potvrdi da je riječ o vodenom ledu, ovi masivni depoziti bi temeljito promijenili naše shvaćanje klimatske povijesti Marsa. Svaki rezervoar drevne vode predstavljao bi izuzetno zanimljiv cilj za ljudska ili robotska istraživanja.”
Strateški položaj i opsežnost ledenih depozita unutar Medusae Fossae Formacije (MFF) mogu ih učiniti ključnim za buduća istraživanja Marsa. Planirane misije na Mars zahtijevat će slijetanje u ekvatorskim područjima planeta, što je znatno udaljeno od područja bogatih ledom, poput polarnih kapa i glečera smještenih na većim geografskim širinama. Osim toga, voda će biti neophodan resurs za te misije. Stoga, otkriće znatnih zaliha leda u ovoj regiji predstavlja gotovo neizbježan uvjet za uspjeh ljudskih misija na Crvenom planetu.
“Nažalost, ovi depoziti MFF-a pokriveni su stotinama metara prašine, što ih čini nedostupnima barem u sljedećih nekoliko desetljeća. Ipak, svaki otkriveni komadić leda pomaže nam da bolje shvatimo gdje je voda na Marsu nekada tekla i gdje se danas može pronaći.”
Dok Mars Express mapira vodeni led do dubine od nekoliko kilometara, pogled na vodu blizu površine pruža Mars orbiter TGO. Ovaj orbiter nosi instrument FREND, koji mapira vodik – pokazatelj vodenog leda – u gornjem metru marsovskog tla. FREND je 2021. godine uočio područje bogato vodikom veličine Nizozemske unutar Marsove Valles Marineris, i trenutno mapira kako se plitki vodeni depoziti raspoređuju po Crvenom planetu.
“Naši robotski istraživači na MArsu zajedničkim naporima otkrivaju sve više informacija o našem planetarnom susjedu,” dodaje Colin Wilson.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
