Život na Zemlji odvija se već nekoliko milijardi godina, a u našoj potrazi za životom izvan naše planete, mlade zvijezde su često imale prednost. Uspoređivanje prošlosti i sadašnjosti jednostavnije je nego hipotetsko promišljanje budućnosti. Napredak u suvremenim istraživanjima upućuje na to da bi bilo neopravdano isključiti mogućnost postojanja života na planetima u orbiti oko starijih zvijezda, uključujući one koje se približavaju kraju svog astronomskeg postojanja. Ova saznanja dolaze usprkos općenitoj pretpostavci da završna faza životnog ciklusa zvijezde nije pogodna za održavanje života.
Jedan od ključnih čimbenika u ovom kontekstu je zvjezdani vjetar. Magnetsko polje Zemlje štiti nas od kontinuiranog toka čestica koje dolaze od Sunca. Ovaj fenomen je intenzivniji kod mladih zvijezda, ali se smanjuje s vremenom. Istraživanja zvijezda sličnih Suncu ili starijih pokazuju promjene u jačini i složenosti njihovih magnetskih polja, što ima značajan utjecaj na zvjezdani vjetar. Vjerojatnost razornih erupcija smanjuje se kako ove zvijezde poput Sunca stare, povećavajući mogućnost za opstanak života u njihovoj okolini, te čak i stvarajući bolje uvjete za razvoj naprednih civilizacija.
Zvijezde poput Sunca
Dakle, zvijezde poput Sunca ili starije su povoljne za život, ali samo do određene točke. Naša zvijezda, kao i mnoge slične, osuđene su da postanu crveni divovi. Kada zvijezde, poput našeg Sunca, iskoriste sav vodik u svojoj jezgri, one ulaze u sljedeću fazu svog razvoja. Prvo se stisnu pod vlastitom gravitacijom, zatim započinju proces spaljivanja helija, nakon čega doživljavaju značajno širenje svoje mase. Pretpostavlja se da će, u trenutku kada se Sunce proširi, njegovi vanjski slojevi dostići čak i orbitu Zemlje. Unatoč tome što se očekuje da će gustoća sunčeve plazme u toj fazi biti iznimno niska, stručnjaci smatraju da bi takvi uvjeti bili izrazito nepovoljni za održavanje života.
Faza crvenog diva karakterizira se otpuštanjem snažnih zvjezdanih vjetrova, a toplina sada proširene zvijezde gura naseljivu zonu dalje od nje. To bi moglo biti pozitivno za mjesece oko plinovitih divova, ali ne i za stjenovite planete. Venera i Merkur sigurno će biti uništeni, a Zemlja i Mars bi u najboljem slučaju bili sprženi. Dakle, uvjeti nisu pogodni za život, barem ne na svim mjestima.
Što je poslije crvenog diva?
Znanstvena zajednica pokazuje povećani interes za ono što se događa nakon što zvijezda završi svoju fazu crvenog diva. U ovoj fazi, zvijezda postupno gubi svoje vanjske slojeve, a na kraju ostaje samo njezina snažno stisnuta jezgra. Ovaj ostatni dio zvijezde, koji više ne provodi nuklearne reakcije, poznat je pod nazivom bijeli patuljak. Ovi bijeli patuljci, zbog svog nedostatka zvjezdanih vjetrova i iznimne stabilnosti tijekom dugih milijardi godina, mogu predstavljati potencijalna staništa za život, pod uvjetom da su planeti preživjeli turbulentnu fazu crvenog diva i da je na njima moguć razvoj života nakon nastanka bijelog patuljka.
Ipak, prema najnovijim istraživanjima, evolucijski prijelaz zvijezde od standardnog stanja do crvenog diva, a zatim do bijelog patuljka, odvija se toliko brzo da bi se život teško mogao prilagoditi tim promjenama, osim u slučaju da postoji mehanizam za zaštitu i preseljenje cijelog planeta. Stoga, iako bi starije zvijezde i bijeli patuljci mogli biti zanimljivi za istraživanje kao potencijalna mjesta za život, čini se malo vjerojatnim da bi život mogao kontinuirano opstati na planetu dok se njegova matična zvijezda podvrgava ovim dramatičnim transformacijama.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
