Najnovija istraživanja daju nam detaljniji pogled na rani Sunčev sustav, razotkrivajući tajne koje leže u prašini i plinu koji su okruživali mlado sunce prije približno 4.5 milijardi godina. Proučavanjem trenutnog stanja Zemlje i drugih objekata unutar našeg kozmičkog okruženja, znanstvenici su uspjeli rekonstruirati uvjete iz te daleke prošlosti.
Napretci u istraživanjima formiranja zvijezda i planeta, posebno usmjereni na udaljene nebeske objekte, otvorili su mogućnosti za usporedbu okoliša mladih zvijezda s onim našeg ranih Sunčevog sustava. Korištenjem Interferometra vrlo velikog teleskopa (VLTI) Europskog južnog opservatorija (ESO), međunarodni tim predvođen Józsefom Vargom s Konkoly Opservatorije u Budimpešti, promatrao je planetarni disk mlade zvijezde HD 144432, udaljen nekih 500 svjetlosnih godina.
U istraživanju koje je privuklo međunarodnu pažnju, Roy van Boekel, znanstvenik s Max Planck Instituta za astronomiju (MPIA) u Heidelbergu, Njemačka, i suautor studije, objasnio je kako su po prvi put otkrili složenu strukturu prašine u obliku tri koncentrična prstena unutar planetarnog diska. Ova značajna otkrića pružaju nova saznanja o zoni gdje su se mogli formirati stjenoviti planeti poput onih u našem Sunčevom sustavu.
Istraživanje je otkrilo da prstenovi u disku HD 144432 sugeriraju formiranje planeta unutar tih praznina, a procijenjene mase ovih planeta mogu biti usporedive s masom Jupitera. Analiza sastava prašine otkrila je prisutnost raznih silikata i minerala, te potencijalno i metalnog željeza, elementa prisutnog u jezgrama Merkura i Zemlje. Ovo otkriće otvara mogućnost da je ovo prvo istraživanje koje je otkrilo željezo u disku koji formira planete.
Van Boekel nadalje objašnjava da su astronomi do sada prašnjave diskove pripisivali mješavini ugljične i silikatne prašine, ali novi podaci ukazuju na kemijski model s mješavinom željeza i silikata koji bolje odgovara vrućim, unutarnjim regijama diskova. U diskovima, temperaturni raspon varira od ekstremno visokih, gdje se minerali tope i kondenziraju, do umjerenih temperatura dalje od zvijezde.
Ključne tehnološke komponente za ovo istraživanje osigurani su od strane MPIA za uređaje GRAVITY i MATISSE, čija je jedna od glavnih svrha istraživanje zonâ u kojima se formiraju stjenoviti planeti. Produkcija slika s ovako naprednom tehnologijom nije jednostavna, ali omogućava astronomima da razluče detalje diskova i time pruže dragocjeni uvid u formiranje planetarnih sustava.
Osim HD 144432, postoje i drugi obećavajući kandidati za daljnje promatranje s VLTI, ističe van Boekel. Nastavljajući s promatranjima i analizom, astronomi se nadaju da će razjasniti hoće li planete uobičajeno nastati u prašnjavim, željezom bogatim diskovima blizu zvijezda domaćina, što bi moglo bitno utjecati na naše razumijevanje formiranja planetarnih sustava sličnih našem Sunčevom sustavu.
Ovo istraživanje predstavlja još jedan korak prema razumijevanju kompleksnosti i raznolikosti svemira, potvrđujući da znanstvena zajednica još uvijek ima mnogo toga otkriti o tajanstvenom i fascinantnom kosmičkom plesu koji oblikuje planetarne sustave diljem galaksije.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
