Naša Mliječna staza obiluje ogromnim molekularnim oblacima iz kojih se rađaju zvijezde. Temeljem promatranja unutar naše galaksije, astronomi pretpostavljaju da slični procesi stvaranja zvijezda postoje i u drugim galaksijama. Zahvaljujući naprednim sposobnostima teleskopa JWST, astronomi su sada identificirali mlade zvjezdane objekte u galaksiji udaljenoj 2.7 milijuna svjetlosnih godina, što predstavlja novi rekord u promatranju ovih udaljenih pojava.
Korištenjem srednje-infracrvenog instrumenta (MIRI) na JWST-u, astronomi su detaljno promatrali određeni dio spiralne ruke galaksije Trokut(M33) u potrazi za mladim zvjezdanim objektima (Young Stellar Objects – YSO). Otkrili su 793 takva objekta, skrivena unutar masivnih oblaka plina i prašine, što ukazuje na univerzalnost procesa stvaranja zvijezda.
Detaljnije promatranje mladih zvjezdnih objekata otkriva da su oni zvijezde u najranijim fazama evolucije. Rođenje zvijezde započinje kada se materija unutar velikog molekularnog oblaka počne gravitacijski stišćivati. Kako se gustoća povećava, temperatura raste, a klupko materije počinje svijetliti, označavajući formiranje nove zvijezde.
Mladi zvjezdni objekti su često protuzvijezde, koje nastavljaju akumulirati masu iz okolnih molekularnih oblaka. One još nisu započele proces nuklearne fuzije u svojim jezgrama, što je preduvjet za postajanje zvijezdom glavne sekvence. Ovaj proces može trajati i do pola milijarde godina, ovisno o masi i drugim faktorima.
Različite faze
Nakon što završi akrecija materijala, zvijezda ulazi u fazu prije glavne sekvence. Službeno postaje zvijezda kada se u njenom središtu zapali nuklearna fuzija, a time i čisti veći dio oblaka u kojem je nastala.
Zvijezde u najranijim fazama formiranja teško je promatrati zbog gustoće i neprozirnosti oblaka u kojem se nalaze. Međutim, emitirajući infracrveno zračenje, ove zvijezde postaju vidljive specijaliziranim instrumentima. Infracrvena svjetlost je ključna u otkrivanju područja gdje zvijezde tek počinju nastajati.
Mladi zvjezdni objekti često emitiraju mlazove materijala i pokazuju bipolarni tok, osobito vidljiv u infracrvenom i radio spektru. Ove značajke pomažu astronomima u identifikaciji i proučavanju najmlađih zvjezdnih objekata, koji su obično mlađi od 10,000 godina.
Protuplanetarni diskovi oko mladih zvijezda ključni su u proučavanju formiranja planeta. Ovi diskovi, koji nastavljaju dovoditi materijal u mladu zvijezdu, promatraju se u vidljivom i infracrvenom svjetlu kako bi se bolje razumio proces stvaranja planeta.
Astronomi nastavljaju katalogizirati i proučavati različite manifestacije formiranja zvijezda unutar naše i drugih galaksija, s posebnim naglaskom na poznate regije poput Orionove maglice. Istraživanje mladih zvjezdnih objekata u drugim galaksijama poput Trianguluma pomaže u razumijevanju jedinstvenih uvjeta i evolucijskih putanja koje oblikuju kosmičku povijest.
JWST sa svojom sposobnošću visoke rezolucije i osjetljivosti na infracrveno svjetlo pruža nove mogućnosti za proučavanje udaljenih zvjezdanih regija, omogućujući astronomima da promatraju formiranje zvijezda na dosad neviđenim udaljenostima. Kroz promatranja i analize, astronomi dobivaju nove uvide u stopu i mehanizme formiranja zvijezda, doprinoseći našem sveobuhvatnom razumijevanju evolucijskog razvoja galaksija.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
