Svemirski teleskop Fermi za gama-zrake, koji pripada NASA-i, oživio je nebeski svod kroz impresivan videozapis koji prikazuje podatke prikupljene tijekom 14 godina. Naše Sunce, koje povremeno izbija jačim sjajem, elegancijom ocrtava svoju putanju na pozadini izvora visoke energije unutar naše galaksije i izvan nje.
“Svijetlo i stabilno zračenje gama-zrakama Mliječnog puta povremeno prekidaju intenzivni, nekoliko dana dugi bljeskovi, koje generiraju supermasivne crne rupe u središtima udaljenih galaksija”, objašnjava Seth Digel, viši znanstvenik u SLAC Nacionalnom laboratoriju za ubrzavanje čestica u Menlo Parku, Kalifornija, koji je kreirao videozapis. “Ovi dramatični događaji, koji se mogu pojaviti bilo gdje na nebu, odigrali su se prije milijuna, pa čak i milijardi godina, a njihova svjetlost tek sada stiže do teleskopa Fermi.”
Gama-zrake su oblik svjetlosti s najvišom energijom. Video prikazuje intenzitet gama-zraka s energijama većim od 200 milijuna elektronvolta, koje je detektirao Fermijev Large Area Telescope ili LAT, između kolovoza 2008. i kolovoza 2022. Za usporedbu, vidljiva svjetlost ima energije između 2 i 3 elektronvolta. Svjetlije boje na videu označavaju lokacije s intenzivnijim izvorima gama-zraka.
“Jedan od prvih detalja koji privlači pažnju u videu jest izvor koji konstantno prolazi preko ekrana – to je naše Sunce”, ističe Judy Racusin, zamjenica voditelja projekta Fermi. “Njegovo prividno kretanje odražava Zemljinu godišnju orbitalnu putanju oko njega.”
Većinom, LAT detektira Sunce slabo, zbog ubrzanih čestica poznatih kao kozmičke zrake – atomskih jezgara koje putuju blizu brzine svjetlosti. Kada te čestice udare u sunčev plin ili u svjetlost koju emitira, nastaju gama-zrake. Međutim, ponekad Sunce iznenada postane svjetlije zbog snažnih erupcije, čineći ga na kratko jednim od najsvjetlijih izvora gama-zraka na nebu.
Ovaj video prikazuje nebo iz dvije različite perspektive. Pravokutni prikaz obuhvaća cijelo nebo s centrom naše galaksije u sredini. To ističe središnju ravninu Mliječnog puta, koja zrači gama-zrakama proizvedenima sudarom kozmičkih zraka s međuzvjezdanom tvari i zvjezdanom svjetlošću. Uz to, obiluje mnogim drugim izvorima, uključujući neutron zvijezde i ostatke supernova. Iznad i ispod ove središnje trake gledamo izvan naše galaksije, u širi svemir, prošaran svijetlim i brzo promjenjivim izvorima.
Većina ovih izvora su udaljene galaksije, najbolje vidljive u drugačijem pogledu usmjerenom na sjeverni i južni pol naše galaksije. Svaka od tih galaksija, poznatih kao blazari, dom je crnoj rupi s masom milijuna ili više Sunaca.
“Promjene koje vidimo ukazuju na to da se nešto mijenja u vezi s tim mlazovima materije”, dodaje Racusin. “Stalno pratimo ove izvore i obavještavamo druge teleskope, u svemiru i na Zemlji, kada se pojave zanimljivi fenomeni. Moramo brzo reagirati kako bismo zabilježili ove erupcije prije nego što nestanu, a što više podataka prikupimo, to bolje ćemo razumjeti ove događaje.”
Fermijev teleskop igra ključnu ulogu u sve većoj mreži misija koje surađuju kako bi zabilježile ove promjene u svemiru dok se odvijaju.
Mnoge od ovih galaksija nalaze se izuzetno daleko. Primjerice, svjetlost blazara poznatog kao 4C +21.35 putuje već 4,6 milijardi godina, što znači da se svjetlosni fenomen koji danas vidimo zapravo dogodio dok su se Sunce i sunčev sustav tek počeli formirati. Ostali svijetli blazari su još udaljeniji, zajedno pružajući upečatljive slike aktivnosti crnih rupa kroz kozmičko vrijeme.
U ovom filmskom zapisu nisu prikazani brojni događaji kratkog trajanja koje Fermi također proučava, poput bljeskova gama-zraka, najmoćnijih kozmičkih eksplozija. To je rezultat obrade podataka tijekom nekoliko dana kako bi se poboljšala kvaliteta slika.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
