Tema neidentificiranih letećih objekata (NLO) ne prestaje intrigirati javnost. U posljednjih nekoliko godina, ova tema je prešla put od ‘lude teorije zavjere’ do predmeta koji zaslužuje najrigoroznija znanstvena istraživanja. NLO-i su postali iznimno zanimljivi ne samo svemirskim agencijama poput NASA-e, koja je čak odlučila osnovati posebnu znanstvenu skupinu za proučavanje ovog fenomena, već i pojedinačnim znanstvenicima, pa čak i vladama.
Rastući interes za NLO-e odražava se u sve većem broju znanstvenih radova i istraživanja, a sada i zakonodavne inicijative koje zahtijevaju veću transparentnost i pristup dosad tajnim dokumentima. Ova promjena stava prema NLO-ima signalizira novo razdoblje u kojem se ne samo prihvaćaju mogućnosti njihove stvarnosti, već se i aktivno traže odgovori na brojna pitanja koja oni postavljaju.
Američki kongres se bori za transparentnost
Američki Kongres usvojio je zakon koji zahtijeva da Nacionalne arhive objave svoje dosjee o neidentificiranim letećim objektima (NLO-ima), iako će se to dogoditi prema neobično sporoj vremenskoj liniji. Kako izvještava New York Times, mjera o deklasifikaciji NLO-a dodana je godišnjem zakonu o obrambenom budžetu i usvojena je uz podršku obiju političkih stranaka. Članovi obiju stranaka pozivaju američku vladu da javnosti otkrije što zna o NLO-ima.
Ovaj zakon, za koji se očekuje da će ga potpisati predsjednik Joe Biden, nalaže Nacionalnim arhivama da u roku od 25 godina od nastanka dokumenta objave sve što dosad nije bilo dostupno javnosti. Taj rok je već prošao za neke poznate projekte, poput “Projekta Plava knjiga (Project Blue Book)”, koji se odnosi na istragu američke vojske o navodnim incidentima s NLO-ima između 1947. i 1969. godine.
Većinski vođa Senata, Chuck Schumer (D-NY), smatra ovu mjeru “velikom pobjedom za transparentnost vlade”. Naglašava da ova odluka pruža čvrstu osnovu za daljnje akcije u budućnosti, no neki nisu zadovoljni sporošću procesa objavljivanja podataka u zakonu.
Važno je spomenuti da verzija zakona koja je prošla Zastupnički dom, prema izvorima New York Timesa, nije tako opsežna kao što su željeli njezini zagovornici iz obiju stranaka. Ova verzija omogućava vladinim agencijama da samostalno procijene je li neka informacija u suprotnosti s interesima nacionalne sigurnosti.
Ali, što je sa nacionalnim interesima?
Drugim riječima, bilo koja informacija može ostati skrivena ako se procijeni da je povezana s nacionalnim interesima. Trenutno ne postoji jasan nadzorni proces koji bi određivao kako se donose te odluke.
Prema anonimnom izvoru, Ministarstvo obrane snažno se usprotivilo široj formulaciji zakona. Zastupnik Tim Burchett (R-TN), jedan od glavnih zagovornika ovog zakona, tvrdi da se “obavještajna zajednica ujedinila” protiv veće transparentnosti. Burchettov prijedlog, koji nije usvojen u konačnoj verziji zakona, izbjegao bi svaki proces pregleda (koji su podržavali demokrati poput Schumera) i prisilio bi Ministarstvo obrane na deklasifikaciju svih svojih zapisa o “neidentificiranim zračnim fenomenima” ili UAP-ima.
“Izigrani smo”, izjavio je Burchett. “Potpuno smo prevareni. Izostavili su svaki dio.”
Čak i Schumer, koji je zagovarao prijedlog s procesom pregleda sličnim onome koji je primijenjen prilikom deklasifikacije istrage o atentatu na JFK-a, izrazio je nezadovoljstvo verzijom zakona koja je usvojena.
“To znači da će deklasifikacija zapisa o UAP-ima u velikoj mjeri ovisiti o istim entitetima koji su desetljećima blokirali i zamagljivali njihovo objavljivanje”, rekao je Schumer.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
