U jednom od najznačajnijih arheoloških otkrića današnjice, tim sastavljen od međunarodnih stručnjaka, pod vodstvom arheologa sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu, otkrio je utvrđena prapovijesna naselja u izoliranom dijelu Sibira. Njihova istraživanja otkrivaju da su lovci-sakupljači u Sibiru, prije otprilike 8000 godina, gradili kompleksne obrambene strukture oko svojih naselja, što predstavlja značajnu prekretnicu u razumijevanju ranih ljudskih zajednica.
Ovo otkriće izaziva preispitivanje dosadašnjih gledišta o razvoju ljudskih društava, osporavajući pretpostavku da su trajna naselja s monumentalnom arhitekturom i razvijene društvene strukture nastale tek s pojmom poljoprivrede.
Studija pod nazivom “Najstarija poznata promotorna tvrđava: Amnya i ubrzanje razvoja raznolikosti lovaca-sakupljača u Sibiru prije 8000 godina” objavljena je u časopisu Antiquity početkom prosinca.
Istraživanje se fokusiralo na utvrđeno naselje Amnya, koje se smatra najsjevernijim naseljem kamene dobe u Euroaziji, a terenska istraživanja provedena su 2019. godine. Tim su vodili profesorica Henny Piezonka s Slobodnog sveučilišta u Berlinu i dr. Natalia Chairkina, arheologinja iz Jekaterinburga u Rusiji, uz sudjelovanje njemačkih i ruskih stručnjaka iz Berlina, Kiela i Jekaterinburga.
Radiougljično datiranje
Tanja Schreiber, arheologinja s Instituta za prapovijesnu arheologiju u Berlinu i koautorica studije, ističe: “Detaljnim arheološkim ispitivanjima u Amnyji prikupili smo uzorke za radiougljično datiranje, čime smo potvrdili prapovijesnu starost lokacije i utvrdili je kao najstariju poznatu tvrđavu na svijetu. Naše nove paleobotaničke i stratigrafske analize pokazuju da su stanovnici zapadnog Sibira vodili iznimno sofisticiran životni stil, oslanjajući se na obilne resurse tajge.”
Stanovnici prapovijesnog doba ribarili su u rijeci Amnya i lovili jelene te sobove koristeći se kopljima sa vrhovima od kosti i kamena. Osim toga, za očuvanje viška ribljeg ulja i mesa koristili su se složeno dekoriranom keramikom.
Do sada je poznato oko desetak utvrđenih naselja, sa zemunicama i okruženim zemljanim zidovima i drvenim palisadama, što ukazuje na napredne arhitektonske i obrambene sposobnosti. Ovo otkriće izaziva sumnju u tradicionalni pogled da su trajna naselja s obrambenim strukturama nastala tek s razvojem poljoprivrednih društava, pobijajući mišljenje da su poljoprivreda i stočarstvo bili neophodni za razvoj složenih društvenih struktura.
Sibirska otkrića, zajedno s drugim primjerima iz cijelog svijeta poput Göbekli Tepea u Anatoliji, doprinose revidiranju evolucijskih teorija koje predlažu linearni razvoj društava od jednostavnijih do složenijih oblika.
Velika naselja
U različitim dijelovima svijeta, od Korejskog poluotoka do Skandinavije, zajednice lovaca-sakupljača razvile su velika naselja koristeći se vodenim resursima. Obilje prirodnih resursa u sibirskoj tajgi, poput sezonskih migracija riba i krda, vjerojatno je imalo ključnu ulogu u nastanku ovih tvrđava lovaca-sakupljača.
Utvrđena naselja smještena uz rijeke mogla su služiti kao strateška mjesta za kontrolu nad produktivnim ribolovnim mjestima. Konkurentska priroda, koja proizlazi iz skladištenja resursa i povećanja populacija, jasno se vidi u ovim prapovijesnim konstrukcijama, osporavajući prethodna uvjerenja da su natjecanje i sukobi bili odsutni u društvima lovaca-sakupljača.
Nalazi naglašavaju raznolikost puteva koji su vodili do formiranja složenih društvenih organizacija, odražavajući se u nastanku monumentalnih konstrukcija poput sibirskih tvrđava. Također ističu važnost lokalnih ekoloških uvjeta u oblikovanju razvojnih putanja ljudskih društava, potvrđujući da je interakcija s okolinom bila ključan faktor u razvoju ljudske civilizacije.
Ovo otkriće ne samo da osvjetljava povijest ljudske naseljenosti u Sibiru, već i pruža nove uvide u razumijevanje ranih ljudskih društava općenito, potičući daljnje istraživanje i preispitivanje postojećih teorija o evoluciji ljudskih zajednica.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
