Paleozoik, koji se protezao od 541. do 252. milijuna godina prije, obilježio je značajno razdoblje u razvoju života na Zemlji. Ovo doba, koje je započelo s kambrijskom eksplozijom, predstavljalo je najveće raznolikosti života u povijesti našeg planeta, dovodeći do razvoja bujnih kišnih šuma, pojave riba, te konačnog prelaska vodozemaca na kopno.
Međutim, ova izuzetna era završava najvećim masovnim izumiranjem života u povijesti Zemlje, uzrokovanim naglom promjenom klime prema globalnom zagrijavanju. Ovaj permo-trijaski događaj izumiranja doveo je do nestanka više od 80% morskih vrsta i 70% kopnenih kralježnjaka, a također je rezultirao u pretvaranju biljaka i močvara u podzemne zalihe ugljena.
Postoji široko prihvaćeno mišljenje da je vulkanska aktivnost koja je stvorila sibirske trape pokrenula ovo izumiranje, te da je čovječanstvo prva tehnološki napredna civilizacija na Zemlji, koja se pojavila 250 milijuna godina kasnije.
Što ako je ovo bilo rezultat industrijskog zagađenja neke tehnološke civilizacije?
No, profesor sa Harvarda Abi Loeb postavlja pitanje: je li moguće da je katastrofalno globalno zagrijavanje prije 252 milijuna godina bilo rezultat industrijskog zagađenja neke tehnološke civilizacije? Da bi to bilo moguće, inteligencija bi se morala pojaviti samo 6% ranije u 4,540-milijunskoj povijesti Zemlje.
Svaka tehnološka infrastruktura koju je ta hipotetska drevna civilizacija ostavila na Zemlji mogla bi biti uništena geološkim promjenama, uključujući subdukciju, potapanje pod vodom, meteoritske udare i eroziju.
Međutim, funkcionalni artefakti te civilizacije mogli bi biti očuvani u svemiru. U posljednjih stotinu godina, naša civilizacija lansirala je tisuće funkcionalnih uređaja u Zemljinu orbitu. Naprednija ili dugovječnija civilizacija mogla bi razviti sofisticiranije uređaje. Postavlja se pitanje: mogu li neidentificirani tehnološki objekti u našem nebu biti dokaz postojanja te civilizacije?
Direktorica Nacionalne Obavještajne Službe SAD-a, Avril Haines, podnijela je Kongresu izvješća 2022. i 2023. godine, u kojima priznaje postojanje Neidentificiranih Anomalijskih Fenomena (NAP ili na Engleskom UAP), poznatijih kao NLO-i. Ova izvješća ističu da priroda ovih fenomena nije jasna, a neki od njih pokazuju sposobnost kretanja kroz različite medije, poput zraka i vode. Postavlja se pitanje: mogu li ovi fenomeni biti dokaz o postojanju civilizacije na Zemlji prije 252 milijuna godina?
Takva mogućnost rješavala bi dileme o dolasku NLO-a na Zemlju kroz međuzvjezdane letove i objasnila bi zašto su takvi fenomeni prisutni upravo sada, usprkos ogromnim dimenzijama kozmičkog prostora i vremena.
Stabilnost sondi u orbiti oko Zemlje ovisi o njihovim metodama pogona. Transmedijska vozila, kakva su opisana u izvještajima mornaričkih pilota iz 2004. godine, mogla bi biti dizajnirana za ponovno punjenje prikupljanjem vode i njenu razlaganju na vodik i kisik korištenjem sunčeve energije.
Zagonetnu prirodu NLO-a moguće je riješiti prikupljanjem novih znanstvenih podataka, što je upravo cilj Galileo projekta pod vodstvom Profesora Avija Loeba. Prvi opservatorija na Harvardu trenutno nadzire cijelo nebo koristeći video i audio tehnologiju. Prikupljeni podaci se pohranjuju i analiziraju uz pomoć softver za strojno učenje. Istraživački tim Galileo projekta će javno izvještavati o svakom identificiranom objektu u svojim podacima, što će nadopuniti klasificirane podatke vojske i obavještajnih agencija.
Ovog ljeta, Američki senatori Chuck Schumer (D-NY), Mike Rounds (R-SD), Marco Rubio (R-FL), Kristen Gillibrand (D-NY), Todd Young (R-IN) i Martin Heinrich (D-NM) predložili su amandman pod nazivom Zakon o otkrivanju UAP-a iz 2023. Ovaj zakon, ukoliko ga potpiše predsjednik Biden, povećao bi transparentnost i potaknuo znanstvena istraživanja vezana uz NLO.
Razumijevanje NAP-ova ključno je
Schumer je istaknuo: “Amerikanci desetljećima izražavaju fascinaciju prema misterioznim i neobjašnjivim objektima, i vrijeme je da dobiju odgovore. Američka javnost ima pravo biti informirana o tehnologijama nepoznatog podrijetla, ne-ljudskoj inteligenciji i neobjašnjivim fenomenima.”
Gillibrand je dodala: “Razumijevanje UAP-a ključno je za našu nacionalnu sigurnost. Cilj osnivanja Ureda za rješavanje anomalija u svim domenama (AARO) bio je povećati transparentnost i smanjiti stigmu oko ovog pitanja. Deklasificiranje zapisa vezanih uz NLO dio je te misije.”
Zakonodavstvo predviđa osnivanje Odbora za pregled zapisa o NLO-ima, neovisne agencije koja će određivati kvalifikaciju zapisa za odgodu ili otkrivanje, s konačnom odlukom u rukama američkog predsjednika.
Zaključno, postoji nada da će informacije prikupljene kroz vladine i znanstvene kanale omogućiti čovječanstvu da dostigne trajnije egzistencijalno stanje od bilo kojeg potencijalnog prethodnika na Zemlji. Loeb pod “trajnijim” stanjem podrazumijeva ono u kojem bi naše kreacije mogle trajati više od 252 milijuna godina u budućnosti.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
