Astronomi već duže vrijeme tragaju za planetima koji bi mogli orbitirati oko bijelih patuljaka, no naišli su na niz izazova. Bijeli patuljci su ostaci zvijezda poput našeg Sunca koje su doživjele svoj evolucijski kraj, otpuhujući svoje vanjske slojeve i ostavljajući za sobom gustu, vrelu jezgru. Unatoč otkriću velikog broja bijelih patuljaka okruženih diskovima krhotina, što ukazuje na postojanje nekadašnjih planetarnih sustava, detekcija netaknutih planeta u njihovim orbitama ostaje skoro pa iznimka.
Međutim, nedavno otkriće planeta veličine Jupitera u orbiti bijelog patuljka WD 1856+534, koje je zabilježila NASA-ina misija TESS, pružilo je nadu da bi takvi planeti ipak mogli postojati. Ovaj nalaz potaknuo je dodatna istraživanja i razmatranja o mogućnosti postojanja terestričkih planeta oko bijelih patuljaka, što bi imalo dalekosežne implikacije za razumijevanje potencijala za život izvan našeg solarnog sustava.
Terestrički planeti trebali biti brojniji od plinovitih divova
U novom radu koji je prihvaćen za objavu u časopisu “Monthly Notices of the Royal Astronomical Society“, astronom David Kipping sa Sveučilišta Columbia istražuje ovo pitanje. Kipping navodi da bi, prema trenutnoj demografiji egzoplaneta i teorijskim simulacijama, terestrički planeti trebali biti brojniji od plinovitih divova, što čini nedostatak detekcija takvih planeta oko bijelih patuljaka zagonetkom.
Postojeći podaci pokazuju da je većina do sada otkrivenih egzoplaneta većih dimenzija, poput onih sličnih Neptunu ili plinovitih divova, no to ne odražava nužno stvarnu distribuciju planeta. Naime, metode koje koristimo za detekciju egzoplaneta imaju svoje ograničenja i pristranosti, stoga ono što smo do sada otkrili ne mora nužno predstavljati točnu sliku onoga što postoji u svemiru.
Kippingovo istraživanje sugerira da su terestrički planeti u orbiti oko bijelih patuljaka ili vrlo rijetki, ili su uništeni tijekom nasilnog procesa koji je zvijezdu pretvorio u bijelog patuljka. Ovo bi moglo značiti da su takvi planeti, ako i postoje, izuzetno teško detektirati ili da su jednostavno izbrisani iz kozmičke povijesti.
Daljnja istraživanja su ključna za razumijevanje ovog fenomena i potencijala za otkrivanje novih svjetova oko ovih starješina među zvijezdama, što bi moglo baciti novo svjetlo na mogućnost života u svemiru.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
