U blizini odmorišta Odemira, Portugal, znanstvenici su naišli na izuzetno očuvane mumije pčela koje potječu iz doba prije gotovo 3.000 godina. Ove neobične pčelinje mumije, koje su pronađene unutar svojih čahura, otkrivaju rijedak način fosilizacije. Budući da kukci obično imaju hitinske kosture koji brzo propadaju, opstanak ovih drevnih uzoraka čini se još nevjerojatnijim.
Otkrivanje prirodnih tajni
Carlos Neto de Carvalho s Instituta Dom Luiz Sveučilišta u Lisabonu opisuje da su ove mumije toliko dobro očuvane da su otkrile složene detalje, uključujući vrstu pčele, spol, pa čak i tragove monofloralnog peluda koji je majka pčela unijela prilikom izgradnje čahure.
De Carvalho navodi da je tekući projekt otkrio četiri paleontološka nalazišta puna ovakvih fosiliziranih čahura pčela. Izvanredno je da su ova nalazišta, koja se nalaze između Vila Nova de Milfontesa i Odeceixea, sadržavala tisuće takvih depozita na površini od samo jednog kvadratnog metra. Ove dragocjenosti datirane su metodom ugljika 14, uz podršku općine Odemira.
Andrea Baucon, istraživačica s Sveučilišta u Sieni, ističe rijetkost ovakvih nalaza. Iako gnijezda i košnice pčela imaju fosilnu povijest dugu 100 milijuna godina, rijetkost je pronaći samu pčelu očuvanu na ovaj način. Nedavno pronađene čahure sadrže mlade pčele vrste Eucera, koja još uvijek postoji u Portugalu, u stanju sličnom sarkofagu.
Tehnološki napredak doprinosi otkrićima
Suvremena mikro-komputirana tomografija pružila je izvanredne trodimenzionalne slike ovih mumificiranih pčela u zapečaćenim čahurama. Zanimljivo je da unutrašnjost čahura pokazuje niti koje su majke pčele tkale od organskog polimera. Ponekad se mogu pronaći i tragovi monofloralnog peluda, što ukazuje na rani izvor hrane.
Iako postoje više od 20.000 vrsta pčela širom svijeta, esencijalnih za oprašivanje našeg ekosustava, njihov broj se smanjuje zbog ljudskih aktivnosti i klimatskih promjena.
Proučavanje smrti i očuvanja ovih drevnih pčela može otkriti okolišne promjene prošlih vremena. U uvjetima koji su prije 3.000 godina bili obilježeni hladnijim, kišnijim zimama, razumijevanje prošlosti može pružiti ključ za buduću otpornost.
De Carvalho pretpostavlja da su iznenadni hladni udari ili poplave izvan kišne sezone možda bili nesreća ovih pčela, što je dovelo do njihove mumifikacije.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
