kozmos.hr
Znanost

Utjecaj ratovanja u neolitskim društvima

objavljeno

Nasilni sukobi, a ne klimatske fluktuacije, bili su ključni u određivanju demografske putanje ranijih poljoprivrednih društava u neolitskoj Europi, kako sugerira nedavna interdisciplinarna suradnja. Zapravo, znanstvenici kažu da je ratovanje imalo veliki utjecaj na pad manjih neolitskih društava.

Dugo vremena, stručnjaci su pokušavali objasniti ponavljajuće cikluse rasta i pada, uključujući potpuno regionalno napuštanje, u populacijama neolitskih poljoprivrednika. Klimatske fluktuacije često su smatrane primarnim okidačem, no empirijski dokazi nedovoljno potvrđuju tu teoriju.

Utjecaj ratovanja na neolitska društva

Prema novoj studiji objavljenoj u Nature Scientific Reports, ponavljajuća ratovanja, a ne klimatske promjene, mogle bi biti odgovorne za te populacijske uzorke, kaže voditelj projekta na Complexity Science Hubu, Turchin.

U neviđenom potezu, tim je primijenio model zasnovan na agentima na razini nikad prije viđenoj za ovo povijesno razdoblje. Model, koji pokriva većinu europskog kontinenta, usredotočen je na interakcije na razini sela.

Socijalna dezintegracija i kolaps u neolitskim društvima

Turchinovi matematički modeli obično analiziraju uspon i pad složenih društava poput agrarnih carstava ili modernih nacionalnih država. Međutim, novi dokazi sugeriraju slične obrasce kolapsa čak i u “jednostavnim” neolitskim poljoprivrednim društvima, što dovodi do značajnog depopuliranja u različitim regijama.

Istraživači su simulirali razdoblje od početka poljoprivrede u Europi do početka brončanog doba. Rezultirajući obrasci, nastali simuliranjem klimatskih i socijalnih varijabli, izvanredno su se dobro poklopili s stvarnim podacima dobivenim radiokarbonskim datiranjem.

Socijalni sukob naspram klimatskih varijacija

Suprotno prethodnim uvjerenjima, klimatska varijabilnost ne uspijeva objasniti dinamiku rasta i pada tijekom ovog vremenskog okvira. Međutim, simulacije koje uključuju socijalni sukob dale su obrasce slične podacima radiokarbonskog datiranja.

Studija sugerira dinamičan i iznenađujuće nasilan socijalni pejzaž tijekom ovog razdoblja, s ciklusima socijalne integracije i dezintegracije paralelnim s populacijskim ciklusima.

Sveobuhvatnija primjena

Istraživači su uspješno primijenili pretpostavku studije na šire područje i duže vremensko razdoblje, uspostavljajući dezintegraciju i ratovanje kao opće obrasce ponašanja u ranim poljoprivrednim društvima.

Studija pojačava koncept ljudi i njihovih prijateljskih ili nasilnih interakcija kao složenog sustava, ukazujući da posljedice ponašanja susjeda mogu dosegnuti daleko i široko, bez obzira na njihove političke ili ekonomske strukture.

Have something to add? Visit Curiosmos on Facebook. Join the discussion in our mobile Telegram group.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.