Mars ima neke od najimpresivnijih vulkana u Sunčevom sustavu. Mars Express, letjelica Europske svemirske agencije, sada je snimila izbrazdane, pukotine pokrivene padine drugog najvišeg planeta: Ascraeus Monsa.
Najviši od tri istaknuta vulkana
Ascraeus Mons je najsjeverniji i najviši od tri istaknuta vulkana smještena u Tharsis regiji na Marsu, vulkanskoj visoravni na zapadnoj hemisferi Marsa. Ima impresivnu visinu od 18 km, ali su mu padine blage, s prosječnim nagibom od 7 stupnjeva. Ovaj spor uspon odražava se u ogromnom promjeru baze vulkana od 480 km, što mu daje otisak otprilike veličine Rumunjske na Zemlji. Ascraeus Mons premašuje samo Olympus Mons, najviši vulkan ne samo na Marsu, nego i u cijelom Sunčevom sustavu.
Slika prikazuje nižu južnu padinu Ascraeus Monsa. Postoji dramatična razlika u nadmorskoj visini s jedne na drugu stranu, s lijevom (južnom) stranom okvira koja se nalazi oko 10 km niže od desne (sjeverne) strane. Vrh vulkana nalazi se na desnoj (sjevernoj) strani okvira, što se najjasnije vidi na širem kontekstualnom zemljovidu regije.
Mnoge jednako dramatične značajke – kolektivno nazvane Ascraeus Chasmata, obuhvaćajući ogromno područje terena preko 70 km široko – vidljive su na cijeloj slici: tokovi lave i cijevi, lanci kratera,kanali i velike pukotine duge desetke kilometara. Sve različite dobi i porijekla, ove značajke se povezuju kako bi formirale scenu koja podsjeća na tragove tinte koji se umjetnički šire u vodi, ili na prekrasno kompleksan korijenski sustav biljke dok prodire u tlo.
Brojni naborani tokovi lave
S desne strane okvira nalaze se brojni naborani tokovi lave. Ovo naborano tlo potom nailazi na lance ‘jamskih kratera’: značajki gdje se nizovi kružnih ili gotovo kružnih depresija kombiniraju i spajaju. Ove vidimo i na Zemlji, a primjer su takozvani dramatični “Cenotesi” koje se nalaze na poluotoku Yucatán u Meksiku. Jamski krateri i lanci prikazani ovdje također su se grupirali kako bi formirali posebno veliko i privlačno područje urušavanja.
Ovi lanci vjerojatno se formiraju tamo gdje se skrivene praznine nalaze ispod površine, uzrokujući da tlo postane nestabilno i uruši se – poput vrste ponora. Smatra se da se podzemne praznine stvaraju kada se površinski sloj lave brzo hladi i stvrdnjava; tok lave ispod tada prestaje i s vremenom se povlači, ostavljajući cijevaste džepove prostora koji se kriju nekoliko metara ispod tla.
Tlo s lijeve strane lanaca jamskih kratera obilježeno je tzv. ‘sinuoznim rukavcima’: manjim, zmijolikim kanalima bez rubova koji se često nalaze na padinama vulkana. Još uvijek nije jasno kako se ovi oblici stvaraju, ali njihovo stvaranje može uključivati tokove lave, pepela ili vode – ili kombinaciju te tri.
Velike pukotine
Najlijeviji dio slike dominiraju velike pukotine duge do 40 km. Iz ovih pukotina se granaju kanali koji se međusobno isprepliću (‘pleteni kanali’), izolirajući dijelove marsovskog terena kako bi se formirali ‘otoci’ i terase. Vjerojatno su nastali vodom – možda kada se snijeg i led nakupljaju na padinama Ascraeus Monsa prije nego što se kasnije otope.
Mars Express kruži oko Crvenog planeta od 2003. godine, snima površinu Marsa, mapira njegove minerale, identificira sastav i cirkulaciju njegove rijetke atmosfere, istražuje ispod njegove kore i istražuje kako se razni fenomeni međusobno djeluju u marsovskom okruženju.
Orbitalni HRSC, odgovoran za ove nove slike, otkrio je mnogo toga o raznolikim površinskim značajkama Marsa, s slikama koje prikazuju sve – od vjetrom oblikovanih grebena i brazda do udarnih kratera, tektonskih pukotina, riječnih kanala i drevnih bazena lave. Mnoge slike Mars Expressa prikazuju ogromne vulkane Crvenog planeta, među kojima je Ascraeus Mons fascinantan primjer.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
