Astronomi promatraju kako zvijezda veličine našeg Sunca preživljava bliski susret sa supermasivnom crnom rupom.
Bliski susret
U dalekoj galaksiji dogodio se fascinantan kozmički događaj, a astronomi su imali sreće da vide barem jedan njegov dio. Zvijezda koja kruži oko supermasivne crne rupe previše se približila ‘crnom gigantu’. Gravitacija supermasivne crne rupe uzrokuje da zvijezda bude rastrgana pod njezinom snažnom silom.
Dok se zvijezda kreće oko crne rupe gravitacijsko djelovanje crne rupe ju usitnjava, a ostatci se pretvaraju u ‘rijeke’ materijala koji ‘padaju’ na rupu. Ovaj materijal tvori vrlo svijetli disk koji okružuje crnu rupu – astronomi ga nazivaju akrecijski disk. Dok se crna rupa ‘hrani’ zvijezdama, ona potiče blještavu akrecijsku baklju, koju znanstvenici nazivaju Tidal Disruption Event ili TDE. Astronomi vjeruju da se takvi događaji zbivaju svakih 10 do 100 tisuća godina, ovisno o galaksiji.
Sjaj
Ovi događaji mogu imati sjaj koji može premašiti sjaj cijelih galaksija. Neke od njih svjetliji su milijarde puta od Sunca – no obično traju kratka razdoblja, mjesece ili godine. Unatoč tome, događaji omogućuju astronomima proučavanje supermasivnih crnih rupa s golemih kozmoloških udaljenosti pružajući im uvid u središnja područja dalekih galaksija. Događaji ‘plime’ i ‘oseke’ pružaju ključne informacije o nekim od najekstremnijih okruženja za koje čovječanstvo zna – riječ je, dakako, o horizontu događaja crne rupe.
Objavljena fotografija crne rupe u središtu Mliječne staze
Plimni poremećaji
Događaji poremećaja plime i oseke obično su jednokratna stvar. To je zato što snažna gravitacijska sila supermasivnih crnih rupa obično uništi zvijezdu koja joj se usudi previše približiti. Znanstvenici mogu samo proučavati supermasivnu crnu rupu tijekom događaja.
Međutim, ponekad zvijezda preživi bliski susret, što znanstvenicima omogućuje dubinsko proučavanje supermasivne crne rupe. Takav događaj naziva se ‘djelomičan plimni poremećaj’, a astronomi upravo proučavaju jedan takav slučaj. Nazvana AT2018fyk zvijezda je bila dio binarnog sustava. Crna rupa je progutala jednu zvijezdu, a druga je izbačena iz galaksije – postavši zvijezda hiperbrzine. Takve zvijezde putuju brzinom od oko 1000 kilometara u sekundi. AT2018fyk je prvi put uočena 2018. godine i smatra se da se radi o neponavljajućem plimnom poremećaju. Dok su ga astronomi promatrali, primijetili su da ostaje točno u valnim duljinama X-zraka 600 dana – no onda se naglo smračilo.
Zaključci
Astronomi su zaključili da se supermasivna crna rupa ‘hrani’ zvijezdom 600 dana. No zvijezdi je potrebno otprilike 1200 dana da napravi potpunu orbitu oko supermasivnog čudovišta. Zanimljivo, na temelju svojih proračuna, astronomi sugeriraju da je zvijezda kojom se hrani supermasivna crna rupa približno iste veličine kao naše Sunce. Također vjeruju da su dvije zvijezde koje su u početku bile dio binarnog sustava kružile jedna oko druge na izuzetno malim udaljenostima, vjerojatno dovršavajući jednu punu orbitu svakih nekoliko dana.
Možda smo uočili prvu „lutajuću“ crnu rupu
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
