Novi podatci govore da je granica između našeg Sunčevog sustava i međuzvjezdanog prostora zapravo puno neobičnija nego smo mislili.
Granica ‘poznatog’
Znanstvenici su otkrili da se nešto sablasno i čudno događa na rubu Sunčevog sustava. Naime, heliopauza – granica između heliosfere (‘mjehura’ koji obuhvaća Sunčev sustav) i međuzvjezdanog medija (materijala između zvijezde) čini se kao da se mreška i stvara kose kutove na neočekivani način.
15 stvari koje biste trebali znati o Voyageru 1, prvoj međuzvjezdanoj svemirskoj letjelici
Opći koncept da heliopauza mijenja oblik nije nov – tijekom prošlog desetljeća istraživači su utvrdili da nije statična. Do ovog su otkrića došli koristeći podatke s Voyagera 1 i Voyagera 2, jedine dvije svemirske letjelice koje su dosad izašle iz heliosfere, kao i NASA-inog satelita Interstellar Boundary Explorer (IBEX), koji proučava emisije energetski neutralnih atoma (ENA) koji se stvaraju kada sunčevi vjetrovi i međuzvjezdani medij međusobno djeluju.
„Svemirska letjelica Voyager pruža jedino izravno, in situ mjerenje lokacija ovih granica. Međutim, samo u jednoj točki u prostoru i vremenu,“ pojasnio je Eric Zirnstein, astrofizičar sa Sveučilišta Princeton.
Neobični podatci
Znanstvenici su koristili ove prikupljene podatke za izradu modela koji predviđaju kako se heliopauza mijenja. Ukratko, solarni vjetrovi i međuzvjezdani medij guraju i vuku jedni druge kako bi stvorili granicu koja se neprestano pomiče.
No, nedavna istraživanja heliopauze otkrila su podatke koji su u suprotnosti s prethodnim nalazima. Naime, tijekom razdoblja od nekoliko mjeseci 2014. godine, IBEX je uhvatio posvjetljivanje energetski neutralnih atoma koje je ukazivalo na asimetrije u heliopauzi. Znanstvenici su naknadnim uvidom ustanovili kako ove asimetrije nisu u skladu s modelima!
Zašto se unutrašnjost Sunčevog sustava vrti sporo?
Nastavak istraživanja i traženje odgovora
Nadalje, pregledom podataka s putovanja Voyagera 1 i Voyagera 2, znanstvenici su otkrili da se heliopauza dramatično promijenila u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. To pomaže objasniti zašto je postojao tako veliki jaz između ulazaka dviju sondi u međuzvjezdani prostor, što se dogodilo 2012., odnosno 2018. godine. No, takva vrsta kretanja heliopauze također je u neskladu s modelima.
U radu objavljenom 10. listopada u časopisu Nature Astronomy, istraživači su ove nedosljednosti nazvali „intrigantnim i potencijalno kontroverznim.“ Planiraju nastaviti proučavati heliopauzu, nadajući se da će dobiti više uvida od NASA-ine novog i poboljšanog satelita (Interstellar Mapping and Acceleration Probe) koji može detektirati energetski neutralne atome, a trebao bi biti lansiran 2025. godine.
15 zanimljivosti o Sunčevom sustavu
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori: