Kad je 1. srpnja 2025. teleskop ATLAS na Havajima otkrio novi objekt koji se kretao brzinom većom od 200 tisuća kilometara na sat, astronomi su brzo shvatili da se ne radi o običnom kometu. Njegova putanja nije vezana uz Sunce, nego dolazi iz međuzvjezdanog prostora. Treći takav objekt u povijesti, nakon ‘Oumuamue 2017. i kometa 2I/Borisov 2019., dobio je ime 3I/ATLAS, pri čemu “I” označava “interstellar”, međuzvjezdano porijeklo.
Od trenutka otkrića 3I/ATLAS ne prestaje izazivati zanimanje znanstvene zajednice. Svaka nova opažanja otvara nova pitanja o njegovu porijeklu, sastavu i ponašanju.
Iako je 3I/ATLAS već mjesecima pod promatranjem, prava priroda objekta i dalje je nejasna. Zbog toga predlažem da se u njegovoj daljnjoj analizi primijeni umjetna inteligencija (UI), alat koji bi mogao obraditi postojeće snimke, ali i one koje ćemo tek dobiti kad se 3I/ATLAS ponovno pojavi iza Sunca, iz našeg vidnog kuta.
Neobičan komet iz daljine
3I/ATLAS pokazuje niz osobina koje ga izdvajaju od tipičnih kometa Sunčeva sustava. Aktivni je komet koji stvara komu, oblak plina i prašine koji se širi oko jezgre. Promatranja svemirskog teleskopa James Webb pokazala su da je njegova koma neuobičajeno bogata ugljikovim dioksidom (CO₂), dok je udio vodene pare znatno manji nego kod većine poznatih kometa. Takav sastav upućuje na to da je objekt nastao u okruženju s drukčijim kemijskim uvjetima od onih u našem Sunčevu sustavu.
Najnovije snimke pokazuju da je 3I/ATLAS razvio pravi kometarni rep, potvrđujući da objekt aktivno gubi materijal dok se približava Suncu. Teleskop Nordic Optical u Španjolskoj zabilježio je strukturu repa koji se proteže iza tijela teškog oko 33 milijarde tona. Prije toga, objekt je imao tzv. antirep, usmjeren prema Suncu, rijedak, ali moguć fenomen kod kometa s neobičnim geometrijama.
Astrofizičar Avi Loeb u najnovijem radu piše da prelazak iz antirepa u klasični rep može značiti promjenu orijentacije ili smjera kretanja, što otvara pitanje ima li 3I/ATLAS prirodne ili možda kontrolirane uzroke manevra. Iako je riječ o hipotezi, Loeb naglašava da upravo takve anomalije zaslužuju detaljnu, podatkovno utemeljenu provjeru.
Njegova putanja također privlači pažnju. Umjesto da u Sunčev sustav dolazi iz nasumičnog smjera, 3I/ATLAS se kreće gotovo po ravnini ekliptike, istoj onoj kojom orbitiraju planeti. Takvo poravnanje izrazito je malo vjerojatno da se dogodi slučajno. Loeb je u svojim analizama izdvojio sedam anomalija koje bi mogle zahtijevati novo tumačenje podrijetla i prirode objekta.
Cijeli članak, uključujući detaljnu analizu sedam anomalija, opažanja s orbite Marsa i ulogu umjetne inteligencije u njihovom tumačenju, dostupan je isključivo našim pretplatnicima.
Pročitajte nastavak i podržite neovisno novinarstvo o svemiru.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
