15 zanimljivosti o Sunčevom sustavu

Od svega što znamo o svemiru, vjerojatno se najviše znanja odnosi na naš Sunčev sustav.

Ipak, postoje pitanja na koje suvremena astronomija i dalje pokušava odgovoriti. Mnogobrojna oktrića također nam pokazuju koliko zapravo slabo poznajemo sustav u kojem živimo. Zato danas prikazujemo 15 zanimljivosti o Sunčevom sustavu, neke možda već poznate, ali i neke koje su kudikamo manje poznate.

Svi objekti u sustavu

Sunčevom sustavu ukupno pripada 8 planeta. Međutim, osim njih, on sadrži 5 patuljastih planeta (poput Plutona) i preko milijun asteroida. Također je poznat po velikom broju prirodnih satelita (među kojima je i Mjesec) koji još uvijek raste pošto se novi sateliti i dalje otkrivaju.

Dva pojasa

U Sunčevom sustavu, postoje dva veća pojasa. Prvi je asteroidni pojas koji se nalazi u prostoru između Marsa i Jupitera, a drugi je tzv. Kuiperov pojas. On se nalazi van putanje Neptuna, a sastoji se od ledenih objekata koji zajedno kruže u putanji nalik elipsi.

Unutarnji i vanjski planeti

U Sunčevom sustavu, planeti se obično svrstavaju u unutarnje i vanjske planete. Unutarnji planeti – Merkur, Venera, Zemlja i Mars – spadaju među one koji su najbliži Suncu. Po svojoj građi su kameni ili imaju tvrdu površinu.

S druge strane, vanjski planeti – Jupiter, Saturn, Uran i Neptun – nalaze se dalje od Sunca i svrstavaju se u skupinu plinovitih divova. Većina njih je građena gotovo isključivo od plinova kao što je vodik. Na njima je život kakav poznajemo nemoguć.

Relativnost gibanja

Poznato je da se Zemlja vrti oko svoje osi te da se pritom rotira i oko Sunca. Isto tako, Mjesec kruži oko Zemlje, no i samo Sunce posjeduje određenu vrstu gibanja. Kad sve to zbrojimo i pokušamo zamisliti, gibanje u svemiru, iako u teoriji jednostavno, izgleda zaista složeno u praksi.

Revolucija Sunca

Planeti i prirodni sateliti nisu jedini objekti koji se gibaju oko drugih tijela. Naše Sunce također ostvaruje revoluciju oko središta Mliječne staze. Treba prosječno 230 milijuna godina da Sunce, a time i cijeli naš sustav, završe putanju oko galaksije.

Sunčev sustav je stalno u pokretu

U različitim prikazima Sunčevog sustava, obično imamo priliku vidjeti planete kako se gibaju oko statičnog Sunca u različitim putanjama. Međutim, kako se Sunce također giba, ovakav prikaz nije fizički izvediv.

Realističan prikaz Sunčevog sustava u pokretu izgledao bi puno dinamičnije.

Sunčev sustav u Mliječnoj stazi

Mliječna staza je galaksija kojoj pripadamo te koja sadrži barem 100 milijardi zvijezda sa svojim potencijalnim sustavima. Galaksije mogu biti različitih oblika. Naša galaksija pripada skupini spiralnih galaksija, koje se ističu svojim specifičnim izgledom. Sunčev sustav je vrlo sitan dio Mliječne staze i pripada tek jednom od njezinih “krakova”.

Astronomska jedinica

Kako bi se olakšalo mjerenje udaljenosti unutar Sunčevog sustava, koristi se mjerna jedinica poznata kao astronomska jedinica (eng. astronomical unit ili AU). Astronomska jedinica predstavlja prosječnu udaljenost između Sunca i Zemlje. Koristi se kako bi se mjerila udaljenost drugih planeta od naše jedine zvijezde.

Najvrući planet u sustavu

Postoji česta miskoncepcija da se toplina planeta temelji isključivo na fizičkoj udaljenosti od zvijezde. Međutim, toplina planeta ovisi prvenstveno o kutu upada svjetlosnih zraka, ali i o nekim drugim čimbenicima. Pogledajmo Merkur i Veneru kao primjer. Prema navedenoj logici, Merkur bi trebao biti najtopliji planet u Sunčevom sustavu, no to je zapravo Venera.

Venerina atmosfera

Čini se da je Venerina atmosfera izrazito toksična. Osim što se sastoji gotovo potpuno od ugljikovog dioksida, takav sastav zapravo ima mnogobrojne implikacije. Primjerice, zbog CO2, inače poznatog stakleničkog plina, gotovo sva Sunčeva toplina koja dolazi u kontakt s Venerinom površinom postaje zarobljena unutar atmosfere planeta. Venerina temperatura iz tog razloga doseže gotovo 475°C! Drugim riječima, bilo što poslano na površinu Venere osuđeno je na brzu i sigurnu propast. Letjelice koje su sletjele na ovaj planet jedva su uspjele poslati slike njegove površine.

Život na Veneri?

Uz sve navedeno o Veneri, ipak je moguće do neke mjere živjeti na ovom planetu. Ili točnije, oko njega. Znanstvenici su postavili teoriju koja sugerira da u oblacima gorućeg planeta možda postoji život.

Temperatura u tom dijelu je drastično niža i tlak je sličan onome na Zemlji. Temeljem toga, u slučaju da se teorija pokaže istinitom, možda će jednog dana biti moguće živjeti iznad kopnene površine Venere.

Zaštita od asteroida

Iako u bližoj ili daljoj budućnosti postoji šansa da nas posjeti asteroid veće mase, znanstvenici su otkrili kako za svoju dosadašnju sigurnost možemo biti zahvalni Jupiteru i Saturnu. Vjeruje se da su samim svojim formiranjem, ovi plinoviti divovi “očistili” dijelove našeg sustava od asteroida. Uz to, silna veličina ovih planeta privlači asteroide i mijenja im putanje.

Dysonova kugla i budućnost tehnologije

Kada govorimo o tehnološkim spekulacijama, konkretnije u onima vezanim za razvoj civilizacija, često možemo čuti spominjanje Dysonove kugle. Teoretska Dysonova kugla je ogromna konstrukcija od vrlo velikog broja platformi koja kruži oko Sunca na udaljenosti sličnoj onoj između Zemlje i Sunca.

Njihova svrha bila bi dvojaka: služile bi kao prostor za život, dok bi Sunčeve zrake, s druge strane, pružale beskonačnu energiju. Ovakav megaprojekt smatra se indikatorom visokorazvijene civilizacije. Međutim, metoda realizacije ovakvog projekta nije nam još na dohvat ruke. 

Planeti i prstenovi

Obično kad razmišljamo o prstenima oko planeta, pomislimo na Saturn.

To je vjerojatno njegovo najprepoznatljivije obilježje. Međutim, on nije jedini oko kojeg se formiraju nakupine leda i prašine. Svi vanjski planeti u našem sustavu imaju svoje prstenje, samo što ono nije uočljivo kao Saturnovo.

Razlog su njihovi različiti kemijski sastavi. Neke od njih nije moguće uočiti niti teleskopom. Tek su slike letjelica uspjele dokazati da čak i Jupiter, Uran i Neptun imaju svoje nakupine svemirske prašine.

Letjelice u Sunčevom sustavu (i van njega)

Čovječanstvo je svojevremeno lansiralo velik broj letjelica u svemir. Neke su bile predviđene za kraće letove, dok su druge poput Voyagera 1 i Voyagera 2 uspjeli prevaliti veoma daleke udaljenosti.

Voyager 1 postao je prva letjelica koja je napustila Sunčev sustav, a trenutno se nalazi u interstelarnom prostoru. Unatoč tome, još je uvijek u kontaktu sa Zemljom. Znanstvenici tvrde da, zaključno sa studenim 2021., nalazi se skoro 23 milijarde kilometara od Zemlje.

---

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

---

Izvori:

1. • NASA Solar System Exploration (30. kolovoza 2021.). Our Solar System.
   • NASA Solar System Exploration (17. veljače 2021.). Beyond Our Solar System.
   • NASA Solar System Exploration (4. siječnja 2022.). Asteroids.
   • NASA Solar System Exploration (9. kolovoza 2021.). Venus.
   • International Business Times (12. rujna 2019.). How Jupiter And Saturn Protect Earth From Killer Asteroids.
   • Space.com (1. kolovoza 2019.). What Is a Dyson Sphere?
   • World Atlas (8. siječnja 2019.). Which Planets Have Rings?
   • EarthSky (17. studenog 2021.). What’s the most distant spacecraft from Earth?