kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • 12. 4. 1961. – Jurij Gagarin postao prvi čovjek u Svemiru
Svemir

12. 4. 1961. – Jurij Gagarin postao prvi čovjek u Svemiru

objavljeno

Na današnji dan – 12. travnja – prije danas već nevjerojatnih šezdeset i jednu godinu sovjetski kozmonaut Jurij Gagarin postao je prvi čovjek u Svemiru.

Veliki korak prema ‘malom koraku’ čovječanstva

Čovječanstvo je na današnji dan (12. travnja) prije 61 godinu napravilo veliki korak prema Armstrongovom malom koraku. Naima, na današnji dan 1961. godine ruski kozmonaut Jurij Gagarin lansiran u Zemljinu orbitu na svemirskoj letjelici Vostok 1 postavši tako prva osoba koja je ikada stigla u Svemir. Gagarin je u sovjetskoj letjelici kružio oko Zemlje 1 sat i 48 minuta na visini od 360 km.

Ova povijesna prekretnica bila je tek jedan u nizu postignuća svemirskog programa Sovjetskog Saveza, te drugi veliki korak prema ljudskoj prisutnosti u Svemiru (prva je, dakako, lansiranje satelita Sputnik 1 u listopadu 1957. godine).

Nakon što se Sovjetski Savez raspao 1991., Rusija je preuzela uzde sovjetskih programa svemirskih letova, robotskih i ljudskih – uključujući sada umirovljenu svemirsku stanicu Mir.

Jurij Gagarin

Jurij Gagarin bio je sin stolara iz Klushina, sela u administrativnoj oblasti Smolenska koja se nalazi 360 km jugoistočno od Moskve. Rođen je 9. ožujka 1934., a već sa 16 godina preselio se u Moskvu kako bi radio u industriji čelika i nastavio školovanje.

Njegovo zanimanje za zrakoplovstvo navelo je Gagarina da se upiše u školovanje kadeta SSSR-a. Diplomiravši 1957., Gagarin je stavljen u eskadrilu sovjetskih borbenih zrakoplova.

Godine 1960. Gagarin i još jedan pilot (Gherman Titov) jedini si prošli testiranje kandidata za kozmonaute u sovjetskom svemirskom programu (isprva je bilo 19 kandidata pozvanih na testiranje u programu).

Dana 12. travnja 1961. u dobi od 27 godina, Gagarin je lansiran iz sovjetske svemirske baze u Bajkonuru, u današnjoj Republici Kazahstan. Sonda Vostok 1 lansirana je u svemir na raketi Vostok-K. Nakon Gagarina, ova je raketa uspješno lansirala još pet sovjetskih svemirskih sondi s ljudskom posadom do 1964. godine.

Jurij Gagarin u svemirskoj letjelici Vostok 1 12. travnja 1961. godine (©Sovfoto).
Jurij Gagarin u svemirskoj letjelici Vostok 1 12. travnja 1961. godine (©Sovfoto).

Pripreme za povijesno lansiranje

„Uživam li ići u svemir? Naravno. U svakom vremenu i dobi, ljudima je radost sudjelovati u svakom novom otkriću. Ovaj prvi svemirski let posvećujem komunistima, društvo kao što smo mi Rusi već smo u njemu, a siguran sam da će i svi na zemlji biti u njemu,“ rekao je Gagarin u poruci prije početka leta.

Raketa Vostok-K, na kojoj su bili Vostok 1 i Gagarin, lansirana je u 06.07 po lokalnom vremenu. Vostok-K trebalo je 10 minuta da stigne do orbite na visini od 360 km.

Gagarin nije pilotirao Vostok 1 ručno, jer se sva kontrola obavljala automatski iz glavne baze na Bajkonuru. Od lansiranja na Bajkonuru, Vostok 1 krenuo je prema Sibiru – tj. poluotoku Kamčatki – a zatim dijagonalno preko Tihog oceana. Vozilo nije prešlo Ameriku, već je kružilo na jug kroz Argentinu. Put je nastavila dijagonalno preko Afrike.

Nakon što su stigli u Egipat, Vostok 1 i Gagarin počeli su se pripremati za povratak na zemlju. Vostok 1 sletio je u Engels (Saratovska upravna regija) padobranom u 08.05 po lokalnom vremenu.

Uspjeh sovjetske propagande

Gagarinov uspjeh u svemirskom projektu Vostok 1 tada je postao oruđe sovjetske propagande te sovjetski primjer superiornosti komunizma nad kapitalizmom. U Moskvi je ubrzo nakon Gagarinova povratka na Zemlju održava velika parada, za koju neki povijesni izvori tvrde da je nadmašivala i proslavu pobjede SSSR-a nad Nacističkom Njemačkom.

Sjedinjene Američke Države i njihov svemirski projekt pod nazivom Mercury značajno su kasnili za Sovjetima – prvi Amerikanac (John Glenn) otputovat će u Svemir gotovo godinu dana kasnije – 20. veljače 1962. godine.

U međuvremenu su Sovjeti, nakon Gagarinovog uspjeha, ponovno uspješno 6. kolovoza 1961. lansirali letjelicu Vostok 2 s kozmonautom Ghermanom Titovom. Titov – koji je bio Gagarinova ‘rezerva’ u Vostoku 1 – u svojoj misiji proveo je u Svemiru 25 sati te napravio čak 17 krugova oko Zemlje.

Gagarinov nesretni kraj

Gagarin je nesretno poginuo tijekom pilotiranja borbenog aviona nakon što se njegov MiG-15 srušio u Novosjolovu 27. ožujka 1968. U trenutku smrti Gagarin je imao 34 godine. Iako je njegova smrt desetljećima bila predmet mnogih teorija zavjeri deklasifikacija KGB-ovih dokumenata 2003. godine otklonila je sumnje u navodnu uključenost sovjetskih vlasti u Gagarinovu smrt.

Jurij Gagarin – kao i svi drugi sovjetski kozmonauti i američki astronauti – zauvijek će ostati zapamćen u povijesti kao osoba koja je ‘utabala put’ ljudskoj prisutnosti u Svemiru.

60 godina od prvog svemirskog leta

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Ariandono Dijan Winardi (12. travnja 2022.), „History Today, April 12, 1961: Yuri Gagarin Becomes The First Man To Explore Space,“ voi.id (pristup 12. travnja 2022).

Elizabeth Howell (12. travnja 2022.), „61st anniversary of human spaceflight marred by Russian invasion of Ukraine,“ space.com (pristup 12. travnja 2022).

Student povijesti koji u slobodno vrijeme voli čitati i pisati o svojim najdražim temama - povijesti, svemiru i astronomiji.