kozmos.hr
Jeste li znali?

10 stvari koje vjerojatno niste znali o Eridanus praznini

objavljeno

Eridanus praznina promjera je 1,8 milijardi svjetlosnih godina. Nalazi se 3 milijardi svjetlosnih godina od Mliječne staze.

Znate li što su multiuniverzumi? Prema teoretičarima, moguće je da postoje mnogo paralelnih stvarnosti  unutar svemirskih „hladnih mjesta“. Najveće je poznato kao Boötes rupa. Nitko ne zna što leži u ovim misterioznim prazninama.

Karta vidljivog svemira prema Plancku. Izvor slike: ESA

Znanstvenici su smatrali mogućnost postojanja multiuniverzuma običnom fikcijom, no njihova se percepcija promijenila kada smo otkrili velike praznine u svemiru.  Nedavno smo naletjeli na još jedno „hladno mjesto“ iliti rupu u svemiru; radi se o Eridanus super-rupi. Određeni znanstvenici smatraju da je to dokaz da se paralelni svemir sudara s našim prostor-vremenom.

Slijedi deset fascinantnih činjenica o Eridanus super-rupi. Krenimo!

1.Masa galaksija manja je unutar super-rupi nego u ostatku svemira

Nekoliko istraživanja sugerira da je praznina u Eridanus konstelaciji zapravo super-rupa gdje je masa galaksija manja nego u ostatku svemira. Inače nalazimo superklastere galaksija koji su popunjeni i međusobno povezani nitima crne materije. Oni čine svojevrsne barijere u svemiru i najveće su kozmološke strukture.


   2. Teoretičari tvrde da praznine vode do drugih dimenzija

Znanstvenici su smatrali da je Eridanus super-rupa samo prazan prostor bez crne materije, ali ova teorija je nedavno dovedena u pitanje. Sada se misli da rupa vodi u drugu dimenziju.

  3. Eridanus super-rupa daleko je od Mliječne staze

Eridanus super-rupa široka je približno 1,8 milijardi svjetlosnih godina. Nalazi se čak 3 milijarde svjetlosnih godina od Mliječne staze.

  4.Eridanus super-rupa jako je rijetka pojava

Šanse za nastanak hladnog mjesta veličine Eridanus super-rupe su 1 na prema 50 svemira. Znanstvenici također spominju da je cirkulacija topline u svemiru asimetrična, s povišenim temperaturama u „južnoj“ hemisferi blizu hladnog mjesta.

  5. Laura Mersini Houhghton misli da praznina vodi u drugi svemir

Popularna astrofizičarka Laura Mersini Houghton tvrdi kako je praznina zapravo paralelni svemir koji se u prošlosti sudario s našim. Mnogi kvantni fizičari prihvaćaju tu mogućnost iako ona djelomično kontradiktira zakonima tradicionalne fizike.

  6. CMB hladno mjesto drugačije je od ostatka svemira

Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje posljedica je zaostale radijacije od Velikog praska. Prema znanstvenicima, ta radijacija je otpuštena nekoliko stotina tisuća godina nakon nastanka svemira. Ona nam daje uvid u događanja prije našeg postanka. Tim kozmologa nedavno je naletio na CMB hladno mjesto koje je također poznato kao Eridanus super-rupa. Područje je locirano blizu Eridanus konstelacije i mnogo je hladnije nego što predviđa konvencionalni svemirski model.

  7. Puno sličnih praznina nastalo je Velikim praskom

Znanstvenici vjeruju da se prostor-vrijeme napuhalo kao balon nakon Velikog praska. Zato su određeni dijelovi svemira gušći od ostalih. Time stvaraju rupe, super-rupe i njihove suprotnosti galaksije, klastere i galaksijske superklastere.

  8. Lawrence Rudnick predložio je fascinantnu teoriju

Profesor sa Sveučilišta u Minnesoti, Lawrence Rudnick, vjeruje da je Eridanus praznina zapravo crna rupa, svemirske mase, koja je usisala svu materiju u svojoj blizini. Nadalje, on i njegov tim tvrde da je crna energija ništa više no iluzija gravitacijskog efekta velike crne rupe s ruba našeg svemira.


  9. Eridanus je jedna od najvećih konstelacija

Eridamus je poznat kao najveća konstelacija južnog neba premda nije savršeno vidljiva. Njene zvijezde su  4. ili 5. stupnja veličine. Eridanus se nalazi između Orion, Cetus, Fornax i Taurus konstelacija i može se lagano uočiti sa svih mjesta na Zemlji.

  10. Eridanus ima nekoliko važnih zvijezda

Ne znamo jesu li spomenute teorije točne ili ne. Mnogi stručnjaci vjeruju da postoje različite dimenzije u našem svemiru. Iako nemamo adekvatnu opremu za istraživanje praznina, mislim da će znanstvenici naposljetku naći pravo rješenje.

 

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.