Hoćemo li ikad otkriti život unutar Sunčevog sustava?
Pronalazak života u svemiru oduvijek je potpaljivao ljudsku znatiželju. Stoljećima smo gledali u zvijezde tražeći civilizacije slične nama. Nedugo nakon otkrića teleskopa, prosvjetiteljski znanstvenici raspravljali su o mogućnostima umjetnih riječnih kanala na Marsu i džungli ispod oblaka Venere. Svemirska trka sredinom prošlog stoljeća dala je negativne odgovore na špekulacije mnogih znanstvenika i sanjara.
Zemlja je jedini planet koji posjeduje inteligentni život u Sunčevom sustavu. Mnogi stručnjaci ipak vjeruju da ne treba odustati od traženja života u ostatku svemira. Iako nema sagrađenih riječnih kanala na Marsu, moguće je da postoje oblici mikroorganizama. Pronalazak života u svemiru makar primitivnog, bio bi najvažniji događaj u ljudskoj povijesti.
Otkriće najobičnije bakterije van Zemlje reklo bi nam mnogo toga o porijeklu života i njegovoj mogućnosti opstanka u svemiru. Prema onome što vidimo na našem planetu, život je izuzetno izdržljiv i može podnositi vrlo teške uvjete.
Iako većina nas smatra 2020.-u jednom od najtežih godina dosad, ona bi mogla označiti prekretnicu u potrazi za životom u svemiru. Otkriveni su znakovi prisutnosti života na Veneri, kao i veliki tekući bazeni vode na Marsu, no ima još mjesta u Sunčevom sustavu na kojima je moguć život.
1. Venera
Životni uvjeti na Veneri su izuzetno teški. Površinski pritisak je poput sto atmosferskih. Vrućina je neizdržljiva i najveća u Sunčevom sustavu, s prosjekom od preko 500 ° C.
Na visini od 60-ak kilometara iznad tla, temperature su nešto sličnije onima na Zemlji. Otkriće bezbojnog plina fosfina iznenadilo je znanstvenu zajednicu.
Njegova prisutnost na Zemlji posljedica je bakterijskog izlučivanja. Fosfin je dobar indikator postojanja života. Teoretski je moguće da anaerobni mikroorganizmi „lebde“ u višim predjelima Venere gdje su uvjeti pogodniji.
Postoje kemikalije i spojevi u atmosferi koji bi moglo služiti kao hrana. Neka vrsta fotosinteze bi također mogla hraniti ove organizme. Znanstvenici su otkrili kako Venera prije milijardu godina nije bila „paklena“ kao danas.
Na njezinoj površini mogla se naći voda. Iz zasada nepoznatih razloga, efekt staklenika pretvorio je planet u iznimno negostoljubivu okolinu. Je li moguće da ćemo prve oblike života u Sunčevom sustavu naći upravo na Veneri?
2. Mars
Crveni planet je dugo vremena bio smatran izvorom „izvanzemaljaca“. U prošlosti je Mars imao oceane i mora, puno kisika i gustu atmosferu.
Sada je Crveni planet samo pustinjsko ništavilo, bez magnetosfere, s krhkom atmosferom i teškim životnim uvjetima. Bar se tako čini na prvi pogled.
Nedavna istraživanja pokazuju da i dalje postoji voda na Marsu. Nalazi se u slanim bazenima ispod ledenog prekrivača na polovima i hladnijim predjelima planeta.
Uz tekuću vodu, na Marsovim padinama ima i kondenzirane pare. Metan je također otkriven u određenim sezonalnim intervalima.
Znanstvenici i dalje raspravljaju radi li se o biološkom porijeklu ovih spojeva ili nečem drugom. U svakom slučaju, prošlost Crvenog planeta govori nam da su postojali uvjeti za nastanak mikroorganizama ispod razine tla ili u tekućim vodama podno ledenog prekrivača.
3. Europa
Jupiterov mjesec, Europa, vjerojatno je najpogodniji za život u našem Sunčevom sustavu.
Satelit nema atmosferu i površinska temperatura je manja od -100 ° C. Na dubini od nekoliko tisuća kilometara, ledeni sloj završava u velikom oceanu s više tekuće vode nego što je ima na Zemlji.
Prema jednoj od hipoteza, oceani ispod površine Europe (ako stvarno postoje) mogu sadržavati život sličan onom u dubokim hidrotermalnim dimnjacima arktičkog jezera Vostoka.
Linije na površini planete indikator su prisutnosti soli kao što su magnezijev sulfat te sumporni i željezni spojevi. Na temelju toga možemo zaključiti da na dnu oceana postoje procesi koji mogu osigurati toplinu i hranjive tvari za razvoj života.
4. Enkelad
Saturnov mjesec, Enkelada, mala je kopija Europe. Razlike se uglavnom odnose na veličinu te erupciju gejzira.
Prisutnost tekuće vode i oceana ispod površine daje mogućnost razvoja života sličnog zemaljskom. Znanstvenici žele poslati sondu kako bi istražili vodu iz gejzira. Moguće je da ona sadrži mikroorganizme premda su šanse za to male.
Osim Enkelade i Europe, postoje mnoga nebeska tijela u našem sustavu koja sadrže vodu ispod debelih kora leda.
5. Cerera
Prije samo nekoliko mjeseci, NASA je potvrdila prisutnost oceana tekuće vode ispod površine patuljastog planeta Cerere, između Marsa i Jupitera. Znanstvenici dodaju da planetoid ima krivovulkanizam prilikom kojeg nastaju erupcije zaleđene vode. Cererin ocean je također bogat solima. Iako nije globalan, njegovi razmjeri su vrlo impresivni.
6. Ganimed
Ganimed je najveći mjesec u Sunčevom sustav. Malo je manji od Marsa. Tijelo ima tanku atmosferu kisika te svoje magnetsko polje.
Ovo čini Jupiterov mjesec dosta zanimljivim za proučavanje. Znanstvenici ESA-e i NASA-e otkrili su slojeve tekuće vode ispod ledene površine ovog satelita.
Led se može naći naizmjenično s vodom koja ostaje u tekućem stanju zbog velike količine soli.
7. Titan
Saturnov mjesec, Titan je najinteresantnije tijelo u Sunčevom sustavu. Ima svoje rijeke i mora, ali nema vode. Radi se o tekućem metanu. Njegova atmosfera je duplo gušća od Zemljine. Moguće je da se voda nalazi ispod površine
Titan nije još dovoljno istražen. NASA planira poslati sondu s podmornicom kako bi istražila metanske oceane. Još jedna misija bi istražila površinske uvjete ovog planetoida bogatog organskim kemikalijama.
8. Kalisto
Kalisto je drugi najveći prirodni satelit Jupitera i treći najveći u Sunčevom sustavu. Kalistova izudarana površina leži na 105 kilometara dubokom sloju leda ispod kojeg se nalazi slani ocean. Prisutnost oceana iako stotinama kilometara ispod površine naznaka je da se tamo nalazi život.
9. Triton
Triton je Neptunov mjesec i najhladnije tijelo u Sunčevom sustavu. Iako mu se ne posvećuje mnogo pažnje, ondje se nalazi krivovulkanizam. Postoje i naznake tekuće vode ispod zaleđenog plašta. Zasad je sve ovo samo špekulacija. Moramo pričekati da znanstvenici ne pošalju sondu koja će potencijalno otkriti tekuću vodu na površini planetoida.
NASA bi mogla poslati misiju onamo sredinom stoljeća. Tko zna, možda nađemo tragove života baš na Tritonu.
10. Pluton
Pluton također ima zaleđenu vodu. Prošle godine, međunarodni tim planetologa iz Japana i SAD-a otkrio je da se ispod površine vjerojatno krije tekući ocean.
Da bi voda bila u tekućem stanju, važno je da sadrži sloj plinskih hidrata – kristalne krute tvari koju tvore plinovi i voda. Oni su jako viskozni, imaju malu termalnu provodljivost i djeluju kao izolatori. Bez izolacijskog sloja, ocean ispod površine potpuno bi se zaledio još prije stotinu milijuna godina.
Kao i kod Tritona, pronalazak tekuće vode ispod površine Plutona zahtijeva posebnu misiju koja će orbitirati oko tijela. Plan za takvu misiju zasad ne postoji što ostavlja mjesta daljnjim špekulacijama.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
