Znanstvenici su pronašli daleki vulkanski svijet koji svijetli užarenom lavom

Galaksija u kojoj živimo puna je iznenađenja. Što više istražujemo Mliječni put, to nas više zadivljuju nevjerojatni planeti koje pronalazimo. I ovaj nedavno otkriveni svijet nije iznimka.

---

Astrofizičar sa Sveučilišta Kalifornija, Riverside, Stephen Kane, dvaput je provjerio svoje proračune jer nije mogao vjerovati da bi planet koji proučava mogao biti toliko ekstreman. Kane nije očekivao otkriti planet u udaljenom zvjezdanom sustavu s toliko vulkana da bi izdaleka izgledao poput užareno crvenog tijela. “To je jedan od onih trenutaka kada pomislite: ‘Nevjerojatno je da ovo može postojati’,” izjavio je Kane.

TESS

Lansiran 2018. godine, NASA-in Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS) traga za egzoplanetima – planetima izvan našeg Sunčevog sustava – koji orbitiraju oko najsvjetlijih zvijezda na nebu, uključujući one koje bi mogle podržavati život.

Kane je proučavao zvjezdani sustav HD 104067, udaljen 66 svjetlosnih godina od Sunca, gdje je već bio poznat jedan divovski planet. TESS je otkrio signale novog stjenovitog planeta u tom sustavu. Prikupljajući podatke, Kane je neočekivano pronašao još jedan, čime je ukupan broj planeta u sustavu porastao na tri.

Novi TESS-ov planet stjenovit je poput Zemlje, ali je 30% veći. Ipak, za razliku od Zemlje, ima više zajedničkog s Ijom, Jupiterovim najbližim mjesecom i najvulkanskim tijelom u Sunčevom sustavu.

“Ovo je stjenovit planet koji bih opisao kao Iju na steroidima,” rekao je Kane. “Neprestano ga pritiskaju gravitacijske sile koje uzrokuju neprekidne vulkanske erupcije. Na optičkim valnim duljinama, planet izgleda kao užaren, crven planet prekriven lavom.”

Visoka površinska temperatura

Kane je izračunao da bi površinska temperatura novog planeta, TOI-6713.01, mogla doseći 2600 Kelvina, što je toplije od nekih zvijezda. Gravitacijske sile uzrokuju vulkansku aktivnost i na Iji i na ovom planetu. Ija je blizu Jupitera, a drugi Jupiterovi mjeseci prisiljavaju je u eliptičnu orbitu oko planeta s jakom gravitacijskom privlačnošću.

“Da nema drugih mjeseca, Ija bi bila u kružnoj orbiti oko Jupitera, a njezina bi površina bila mirna. Umjesto toga, Jupiterova gravitacija toliko stisne Iju da stalno eruptira,” objasnio je Kane. Slično tome, u sustavu HD 104067 postoje dva udaljenija planeta koja prisiljavaju unutarnji stjenoviti planet na ekscentričnu orbitu oko zvijezde, stvarajući pritisak dok kruži.

Kane uspoređuje ovaj scenarij sa squashom, gdje se gumena loptica sve više zagrijava konstantnim udarcima reketima. Taj efekt zove se plimna energija, što označava gravitacijski utjecaj jednog tijela na drugo. Na Zemlji su plime uglavnom rezultat Mjesečeve gravitacije koja povlači naše oceane.

U budućnosti, Kane i njegovi kolege planiraju izmjeriti masu užarenog planeta i otkriti njegovu gustoću. Time će saznati koliko materijala može eruptirati iz vulkana. Kane dodaje da učinci plime dosad nisu bili prioritet u istraživanju egzoplaneta, no ovo otkriće to može promijeniti. “Ovo nam daje uvid u ekstremne razine energije koju može apsorbirati stjenoviti planet i posljedice toga,” izjavio je Kane. “Iako znamo da zvijezde doprinose zagrijavanju planeta, velika većina energije ovdje je plimna i to se ne smije zanemariti.”