Znanstvenici su mapirali zaboravljeni kontinent — i skriva se ispod Europe

Postoji jedan zaboravljeni kontinent. I priča o tom kontinentu je fascinantna.

Ispod južnog ruba Europe skriva se nešto za što malo tko zna, a još manje ljudi to može zamisliti. Nije riječ o zakopanom gradu ni o zaboravljenom kraljevstvu. Nije ni Atlantida. Riječ je o cijelom kontinentu koji je bio izgubljen više od stotinu milijuna godina. Danas, zahvaljujući timu geologa i novim tehnologijama, napokon znamo gdje se nalazi, kako je nestao i kako je oblikovao kontinent koji danas zovemo Europom.

Zove se “Greater Adria” ili Velika Adrija, i možda je to najvažnije kopno u Zemljinoj povijesti za koje nikad niste čuli.

Nisu je otkrili istraživači. Nije bilo hramova, natpisa ni ruševina koje izranjaju iz mora. Ovaj zaboravljeni kontinent ispod Europe otkriven je kroz stijene, pritisak i strpljenje. Kako bi rekli stručnjaci — sloj po sloj. I njegova priča mijenja sve što smo mislili da znamo o svijetu Mediterana. O mom svijetu.

Tropski kontinent bez imena

Velika Adrija nastala je prije otprilike 240 milijuna godina, kada se superkontinent Gondvana počeo raspadati. Ogroman komad kopna odvojio se od ostatka, topao, plitak i okružen koraljnim morima. Desecima milijuna godina lagano je plutao preko oceana Tetis. Bio je to miran svijet, uglavnom pod vodom, bogat morskim životom i još uvijek netaknut bilo kakvim oblikom čovjeka.

Onda, prije oko 120 milijuna godina, pomicanje Zemljinih ploča dovelo je Veliku Adriju do ruba sudara. Euroazijska ploča bila joj je na putu. Ono što je uslijedilo nije bio trenutni kataklizmični događaj, nego dug, težak proces koji je trajao više od 100 milijuna godina. Malo po malo, Velika Adrija je počela tonuti. Neki su dijelovi razbijeni i uzdignuti u nova planinska gorja. Ostatak je povučen duboko u unutrašnjost planeta.

Danas je većina tog kontinenta nestala. Skriven je tisućama metara ispod površine, zapečaćen u Zemljinom plaštu. Ono što je ostalo iznad zemlje nalazi se u fragmentima, raspršeno diljem Alpa, Balkana, pa čak i Turske i Bliskog istoka. Ipak, njegovi otisci su posvuda, u stijenama, u planinama, u samom obliku zemlje. To mi je nevjerojatno fascinantno.

Tragovi su cijelo vrijeme bili tu

Znanstvenici su godinama primjećivali čudne pojave u stijenama Alpa i drugih dijelova južne Europe. Slojevi morskog vapnenca nalazili su se na samim vrhovima planina. Fosili morskih organizama otkriveni su stotinama kilometara daleko od najbliže obale. Čitavi dijelovi Zemljine kore činili su se kao da ne pripadaju kontinentu kakvog poznajemo.

Tek kad je Douwe van Hinsbergen, geolog sa Sveučilišta u Utrechtu, počeo pažljivo proučavati sve te znakove, počela se oblikovati teorija. Tijekom više od deset godina, on i njegov tim izgradili su digitalnu rekonstrukciju Zemljine tektonske prošlosti, kombinirajući podatke s terena, seizmičko snimanje i simulacije gibanja ploča. Ono što su pronašli nije bilo samo objašnjenje za čudne stijene. Bio je to obris cijelog jednog kontinenta.

Nazvali su ga Velika Adrija, po jadranskoj regiji u kojoj su prvi put proučeni mnogi njezini izloženi ostaci. No kontinent je bio daleko veći od današnje Jadranske Europe. Nekada je pokrivao područje gotovo veličine Grenlanda, a njegov sudar s Euroazijom oblikovao je geologiju desetak današnjih država.

I taj izgubljeni kontinent bio je itekako važan. Da nije nestao, ne bi bilo Alpa. Ni Dinarida. Ni Apenina. Sama struktura južne Europe, njezini rasjedi, obale i slojevi sedimenta, oblikovana je sporim uništenjem Velike Adrije.

Zakopani kontinent koji je promijenio sve

Jedan od najnevjerojatnijih aspekata ove priče je koliko dugo je Velika Adrija ostala neotkrivena. Za razliku od drugih izgubljenih kopnenih masa, nije ostavila nikakav arheološki trag. Niti jedna civilizacija nije se razvila na njezinoj površini. Potonula je davno prije nego što su se pojavili prvi ljudi. A budući da je većinom duboko pod zemljom, znanstvenici su je otkrili tek pomoću seizmičke tomografije,metode koja omogućuje uvid u unutrašnjost Zemlje kroz valove potresa koji se šire različitim materijalima.

Ono što su vidjeli bilo je zapanjujuće. Dugi, iskrivljeni dijelovi drevne kore još uvijek su tamo dolje, utonuli u plašt. Povučeni su ispod euroazijske ploče tijekom procesa zvanog subdukcija, kad se jedna ploča spušta ispod druge. Bio je to tihi kraj jednog cijelog kontinenta.

A ipak, na neki način, nikada nije u potpunosti nestao. Vapnenačke litice Italije. Oštri vrhovi Alpa. Neobičan raspored rasjeda diljem Mediterana. Sve su to dijelovi iste slagalice. Fizički tragovi zaboravljenog kontinenta ispod Europe, razbacani poput kostiju, čekali su da ih netko prepozna.

Što još leži skriveno pod našim nogama?

Velika Adrija sada je dio rastuće liste izgubljenih kontinenata. Zelandija, gotovo potpuno potopljena istočno od Australije. Mauricija, nekoć dio drevne Indije, danas zakopana ispod Indijskog oceana. Argoland, još uvijek slabo shvaćen, možda se nalazi ispod jugoistočne Azije.

To nisu mitovi. To su stvarna mjesta. Nekoć su bila dio površine svijeta, a sada su razbijena i zakopana toliko duboko da su gotovo izbrisana iz sjećanja.

Njihovo otkrivanje nije samo crtanje novih granica na karti. Ono mijenja način na koji razmišljamo o tlu pod nogama. Zemlja se neprestano kreće. Kontinenti se pomiču, oceani nestaju, planine izranjaju tamo gdje je nekoć bilo more. Mjesto poput Velike Adrije nije jednostavno nestalo preko noći. Raspadalo se polako, drobilo i raznosilo, sve dok nije ostalo gotovo ništa.

Zbog toga sada drugačije gledam Europu. Ne kao nešto dovršeno, nepromjenjivo, već kao površinu izgrađenu na ruševinama drugog svijeta. Kontinent na kojem živimo oblikovan je kroz uništenje. Nešto starije postojalo je prije njega, klizilo tiho preko drevnih mora i polako nestajalo pod zemljom koju danas zovemo domom.

I možda je najčudesnije to što tek počinjemo shvaćati koliko toga još uvijek leži skriveno duboko ispod nas.