Zealandija, skriveni osmi kontinent Zemlje, napokon je detaljno geološki istražena. Iako je njezino postojanje poznato već desetljećima, znanstvenici su završili mapiranje sjevernih dviju trećina ovog gotovo potpuno potopljenog kontinenta zahvaljujući opsežnim istraživanjima. Ovi rezultati otkrivaju nove pojedinosti o povijesti i geološkoj strukturi Zealandije, pružajući dragocjene uvide u evoluciju našeg planeta.
Jedinstveni geološki fenomen
Zealandija se prostire na gotovo dva milijuna četvornih kilometara ispod Tihog oceana. Samo Novi Zeland i nekoliko okolnih otoka ostaju iznad površine mora, dok ostatak kontinenta leži skriven pod vodom. Njegova povijest počinje s Gondvanom, drevnim superkontinentom koji se raspao prije više od 180 milijuna godina.
Dok su Australija i Antarktika zadržale svoje dominantne kopnene mase, Zealandija je doživjela jedinstvenu sudbinu—njezina se kora postupno istanjila i oslabjela, što je dovelo do njezina potapanja prije otprilike 80 milijuna godina.
Istraživanje koje je vodio Nick Mortimer, znanstvenik iz GNS Sciencea, rezultiralo je preciznim kartiranjem geoloških jedinica sjeverne Zealandije. Tijekom procesa prikupljeni su uzorci stijena s područja poput grebena Fairway i Koraljnog mora, što je omogućilo otkrivanje ključnih informacija o geološkoj povijesti ovog potopljenog kontinenta.
Što su znanstvenici otkrili?
Tijekom istraživanja prikupljeni su uzorci koji su omogućili dublji uvid u povijest kontinenta. Analiza je pokazala da neki uzorci datiraju iz razdoblja kasne krede, stari oko 95 milijuna godina, dok su vulkanski fragmenti, još stariji, procijenjeni na čak 130 milijuna godina iz rane krede. Bazalti, znatno mlađi uzorci stari oko 40 milijuna godina, potječu iz razdoblja eocena.
Korištenjem naprednih metoda, uključujući geokemijsku analizu i interpretaciju magnetskih anomalija, istraživači su rekonstruirali procese koji su doveli do deformacije Zealandijine kore. Umjesto ranije prihvaćene teorije o smičnom pomaku kao uzroku odvajanja od Gondvane, rezultati istraživanja sugeriraju da je višesmjerno istezanje kore, s varijacijama do 65 stupnjeva, izazvalo njezino stanjivanje i konačno potapanje.
Tim je zaključio da je ovim istraživanjem dovršena desetljećima duga misija dokumentiranja geološke strukture cijele Zealandije. Rezultati, objavljeni u časopisu Tectonics, donose nove uvide u tektonske sile koje su oblikovale regiju Tihog oceana.
Zašto je Zealandija važna?
Iako je najvećim dijelom potopljena, Zealandija nudi jedinstvenu priliku za proučavanje složenih geoloških procesa poput pomicanja kontinenata, stvaranja oceanskih bazena i tektonske aktivnosti. Njeno istraživanje doprinosi dubljem razumijevanju povijesti Zemlje te ističe koliko su promjene na našem planetu bile dinamične tijekom milijuna godina.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
