Morski istraživači otkrili su dosad najveći poznati klonirani organizam—gigantski primjerak morske alge Fucus vesiculosus, poznate kao mjehurasti bračić, koji se proteže više od 480 kilometara duž švedske obale Baltičkog mora. Ovo otkriće mijenja razumijevanje morskih ekosustava i načina preživljavanja kloniranih organizama.
Istraživači su prvotno mislili da je riječ o drugoj vrsti algi, no detaljna analiza potvrdila je da se radi o golemom primjerku mjehurastog bračića. Ova morska alga ključna je za ekosustav Baltičkog mora, gdje formira podvodne šume koje pružaju zaklon mnogim vrstama, uključujući puževe i rakove.
Za razliku od srodnih vrsta u oceanima, ovaj posebni Fucus vesiculosus prilagodio se smanjenoj slanosti Baltičkog mora, omogućivši mu širenje u nevjerojatnim razmjerima. Dok se mjehurasti bračić obično razmnožava spolnim putem, uvjeti Baltičkog mora pogodovali su kloniranju—procesu u kojem se organizam umnožava bez izmjene genetskog materijala, stvarajući mrežu identičnih jedinki.
Klimatske promjene prijete budućnosti ovog diva
Zbog sve toplijeg mora i promjena u slanosti, budućnost ovog rekordnog klona ostaje neizvjesna. “Baltičko more ulazi u razdoblje toplije i vjerojatno još manje slane vode,” objašnjava morska biologinja Kerstin Johannesson, suvoditeljica studije objavljene u časopisu Molecular Ecology. “Sve vrste moraju se prilagoditi novim uvjetima, uključujući dominantni mjehurasti bračić.”
Iako mu je sposobnost kloniranja omogućila opstanak, upravo bi ona mogla postati njegova najveća slabost. Nedostatak genetske raznolikosti čini ga osjetljivim na okolišne promjene, bolesti i druge stresne uvjete.
Superklon s neizvjesnom sudbinom
Unatoč potencijalnim prijetnjama, ova “superženka” i dalje igra ključnu ulogu u ekosustavu Baltičkog mora. “Ovaj klon obuhvaća milijune jedinki,” ističe suautor studije Ricardo Pereyra. “U nekim područjima potpuno dominira, dok se u drugima miješa s jedinkama nastalim spolnim razmnožavanjem.”
Iako su znanstvenici identificirali još nekoliko velikih klonova u Baltičkom moru, nijedan ne doseže veličinu ovog. Njegova dugovječnost i dominacija otvaraju nova pitanja o tome kako se klonirani organizmi mogu prilagoditi brzo mijenjajućem okolišu.
Za sada, najveći klonirani organizam na svijetu nastavlja oblikovati podvodni krajolik Baltika, pružajući sklonište i stabilnost morskom životu. No ostaje pitanje hoće li uspjeti preživjeti nadolazeće izazove.
Kloniranje nije samo laboratorijski proces—ono se događa prirodno u mnogim oblicima života. Bakterije se razmnožavaju diobom stanica, biljke poput jagoda i aspena šire se kloniranjem kroz izdanke i korijenje, dok neke vrste morskih organizama, poput koralja i meduza, mogu stvarati genetski identične kopije kroz fragmentaciju. Čak i određene životinje, poput guštera i morskih pasa, koriste partenogenezu, oblik razmnožavanja bez oplodnje, pri čemu potomci nasljeđuju identičan genetski kod od majke. Primjer divovskog klona mjehurastog bračića u Baltičkom moru pokazuje kako priroda sama može stvoriti ogromne klonske organizme koji opstaju tisućama godina.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
