Prije više od deset godina, NASA-in teleskop Kepler zabilježio je svjetlosne signale iz sustava KOI-134, ali su tadašnje analize pokazale da se ne radi o planetima. Tranziti – kratka zatamnjenja zvijezde kad planet prođe ispred nje – bili su toliko nepravilni da je kandidat izbačen iz baze podataka kao lažno pozitivan. Sustav je arhiviran i zaboravljen.
Sad se pokazalo da je upravo ta nepravilnost bila ključ. Novi pregled podataka otkrio je ne samo da planet zaista postoji, nego da ih ima dvoje – i da se ponašaju potpuno drugačije od većine poznatih planetarnih sustava.
Planet koji kasni – i još jedan koji se skriva
Istraživači su u časopisu Nature Astronomy objavili da je KOI-134 b zapravo stvaran planet – takozvani “vrući Jupiter”, plinoviti div koji kruži relativno blizu svoje zvijezde. No, njegovi tranziti dolaze do 20 sati prerano ili prekasno, ovisno o trenutku promatranja. To su tzv. varijacije vremena tranzita (TTV – transit timing variations), uzrokovane gravitacijskim utjecajem drugog, dotad nepoznatog planeta.
Taj drugi planet, nazvan KOI-134 c, nešto je manji od Saturna i nalazi se bliže zvijezdi. Ne vidi se u Keplerovim podacima jer mu je orbita nagnuta – zbog čega nikad ne prolazi ispred zvijezde iz naše perspektive. Upravo zato godinama je ostao neotkriven.
Dva planeta, dvije ravnine
Za razliku od većine višestrukih sustava gdje planeti orbitiraju u istoj ravnini, orbite KOI-134 b i KOI-134 c nagnute su jedna u odnosu na drugu za oko 15 stupnjeva. Takav kut, poznat kao međusobna inklinacija, rijetko se mjeri jer zahtijeva vrlo precizna opažanja i složene analize.
Znanstvenici su pomoću simulacija otkrili da se te dvije orbite povremeno i međusobno naginju zbog gravitacijskih interakcija – čineći ovaj sustav prvim takvim zabilježenim primjerom gdje više planeta u bliskom rasporedu kruži u različitim ravninama.
KOI-134 b i c nalaze se i u orbitalnoj rezonanciji 2:1 – dok KOI-134 b završi jednu orbitu oko zvijezde (otprilike svakih 67 dana), KOI-134 c napravi dvije (svakih 33–34 dana). To dodatno pojačava njihove međusobne gravitacijske utjecaje i stvara složen, ali predvidljiv obrazac.
Upravo ta rezonancija, u kombinaciji s nagibom orbita i varijacijama vremena tranzita, čini ovaj sustav iznimnim. Do sada nije zabilježen niti jedan drugi kompaktni višestruki sustav planeta koji ima sve te karakteristike istovremeno.
Povijesni slučaj za astrofiziku
Ovo otkriće važan je primjer kako se stari podaci mogu koristiti za nova otkrića. Kepler je prestao sa radom još 2018., no njegovi podaci ostaju dostupni znanstvenoj zajednici. Tim je uključivao istraživače sa Sveučilišta Južni Queensland, Sveučilišta u Ženevi, Purple Mountain Observatoryja, Sveučilišta La Laguna, Harvard-Smithsonian centra za astrofiziku, Georgia Institute of Technology i drugih ustanova.
KOI-134 više nije odbačen kandidat, nego konkretan primjer da i arhivirani podaci mogu skrivati iznimno složene sustave koji ne prate pravila na koja smo navikli.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
