kozmos.hr
Svemir

Znanstvenici otkrili drugi veliki egzomjesec

autor
objavljeno

Astronomi su izvijestili o pronalasku drugog egzomjeseca koji kruži oko planeta veličine Jupitera izvan našeg Sunčevog sustava.

Egzomjesec

Ako se postojanje ovog mjeseca potvrdi, uočavanje bi moglo značiti da su egzomjeseci jednako uobičajeni u Svemiru kao i egzoplaneti, te da su veliki ili mali takvi mjeseci obilježje planetarnih sustava. Međutim, na potvrdu bi se moglo dugo čekati. Prvo viđenje egzomjeseca prije četiri godine još uvijek čeka potvrdu, a provjera ovog najnovijeg kandidata mogla bi biti jednako duga i sporna.

Otkriće, objavljeno u Nature Astronomy, predvodili su David Kipping i njegov Cool Worlds Lab na Sveučilištu Columbia, koji je prijavio prvog kandidata za egzomjesec 2018. – „Astronomi su do sada pronašli više od 10.000 kandidata za egzoplanete, ali egzomjeseci su daleko izazovniji. Oni su terra incognita,“ rekao je Kipping, koji je posljednje desetljeće proveo u potrazi za egzomjesecima.

Umjetnički prikaz egzomjeseca koji kruži oko egzoplaneta (©Helena Valenzuela Widerström).

Tim je uočio divovskog kandidata za egzomjesec kako kruži oko planeta Kepler 1708b, svijeta udaljenog 5500 svjetlosnih godina od Zemlje u smjeru zviježđa Labud i Lira. Ovaj novi kandidat je otprilike za trećinu manji od mjeseca veličine Neptuna kojeg su Kipping i njegovi kolege ranije pronašli kako kruži oko sličnog planeta veličine Jupitera, Keplera 1625b.

Plinoviti sateliti?

Oba kandidata za supermjesec vjerojatno su sastavljeni od plina koji se nakupio pod gravitacijskim privlačenjem uzrokovanom njihovom ogromnom veličinom, rekao je Kipping. Ako je hipoteza jednog astronoma točna, mjeseci su možda čak i započeli život kao planeti, samo da bi bili povučeni u orbitu još većeg planeta poput Keplera 1625b ili 1708b.

Oba mjeseca nalaze se daleko od svoje zvijezde domaćina, gdje je manje gravitacije za povlačenje planeta i skidanje njihovih mjeseci. Zapravo, istraživači su tražili hladne, divovske plinovite planete na širokim orbitama u potrazi za egzomjesecima upravo zato što analogni u našem Sunčevom sustavu, Jupiter i Saturn, imaju više od stotinu mjeseci između njih.

Drugi mjeseci vjerojatno će biti manje monstruozni, ali i teže uočljivi, rekao je Kipping – „Prva detekcija u bilo kojoj anketi općenito će biti čudaci. One velike koje je jednostavno najlakše otkriti s našom ograničenom osjetljivošću.“

Mnoštvo egzoplaneta, ali malo egzomjeseca

Egzomjeseci fasciniraju astronome iz istih razloga iz kojih to čine egzoplaneti. Oni imaju potencijal otkriti kako i gdje se život mogao pojaviti u Svemiru. Također, sami po sebi su zanimljivi, a astronomi žele znati kako nastaju ti egzomjeseci, mogu li održati život i kakvu ulogu, ako uopće imaju, imaju u tome da svoje planete domaćine čine nastanjivim.

U trenutnoj studiji, istraživači su pogledali uzorak najhladnijih plinovitih divovskih planeta koje je uhvatila NASA-ina svemirska letjelica Kepler za lov na planete. Nakon skeniranja 70 planeta u dubinu, pronašli su samo jednog kandidata – Kepler 1708b – sa signalom nalik na mjesec.

Provjera otkrića

Za provjeru otkrića bit će potrebna promatranja s drugih svemirskih teleskopa, poput Hubblea, što je proces koji bi mogao potrajati godinama. Četiri godine kasnije, o Kippingovom prvom otkriću egzomijeseca i dalje se žestoko raspravlja.

Eric Agol, profesor astronomije na Sveučilištu Washington, rekao je da sumnja da će se ovaj najnoviji signal pokazati stvarnim. „Možda je riječ samo o fluktuaciji podataka, bilo zbog buke zvijezde ili instrumentalne buke“, rekao je.

Drugi su zvučali optimističnije. „Ovo je znanost u svom najboljem izdanju. Pronalazimo intrigantan objekt, predviđamo i ili potvrđujemo kandidata za egzomjesec ili ga isključujemo budućim opažanjima,“ rekao je Michael Hippke, nezavisni astronom iz Njemačke.

Uočiti mjesec ili čak planet stotinama do tisućama svjetlosnih godina od Zemlje sve je samo ne jednostavno. Mjeseci i planeti mogu se promatrati samo neizravno dok prolaze ispred svojih zvijezda domaćina, uzrokujući povremeno slabljenje svjetla zvijezde. Uhvatiti jedan od ovih prolaznih tranzitnih signala teleskopom je teško, a isto tako i tumačenje podataka svjetlosne krivulje. Mjesece je još teže otkriti jer su manji i blokiraju manje svjetla.

Pored tolikih egzoplaneta, kako to da nismo pronašli nijedan egzomjesec?

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

David Kipping et al., „An exomoon survey of 70 cool giant exoplanets and the new candidate Kepler-1708 b-i,“ Nature Astronomy (2022).

Columbia University (13. siječnja 2022.), „Astronomers find evidence for a second supermoon beyond our solar system,“ eurekalert.org (pristup 15. siječnja 2022.)

Pratite Kozmos na Google Vijestima.