Znanstvenici kažu da je 100 puta vjerojatnije pronaći vodu i život na egzoplanetima.
Koliko su česte planete poput Zemlje, i koliko je česta voda na udaljenim egzoplanetima? Revolucionarna analiza otkrila je povećanu mogućnost otkrivanja života izvan Zemlje, naglašavajući potencijal za podzemnu tekuću vodu na egzoplanetima. Dr. Lujendra Ojha, s Rutgers University, SAD, predvodio je ovu inovativnu studiju. Predstavljena na Goldschmidtovoj konferenciji o geokemiji u Francuskoj, i objavljena u Nature Communications, studija donosi novu nadu u potrazi za izvanzemaljskim životom.
Znanstvenici su 100 puta vjerojatnije da će pronaći vodu i život na egzoplanetima
Ojha i njegov tim otkrili su dva ključna mehanizma koja bi mogla omogućiti vodi da ostane tekuća ispod ledenih površina određenih egzoplaneta. Analiza sugerira da čak i ako atmosferski uvjeti nisu pogodni za održavanje tekuće vode na površini, ona bi mogla postojati pod zemljom.
Prema Ojhi, ako bi Zemlja izgubila svoje stakleničke plinove, površinska temperatura bi pala na oko minus 18 stupnjeva Celzijusa, zamrzavajući većinu površinske vode. No, kao što se vidi na mjestima poput Antarktike i kanadskog Arktika, toplina iz unutarnje radioaktivnosti može održavati vodu tekućom ispod površine. Slične pojave mogu se događati na Marsu.
Obećavajući mjeseci i zvijezde
Unatoč svojim smrznutim površinama, mjeseci poput Europe i Enceladusa održavaju podzemna vodena tijela zbog gravitacijskog grijanja. Ovi mjeseci, koji orbitiraju oko plinovitih divova Jupitera i Saturna, glavni su kandidati za život unutar našeg solarnog sustava.
Studija se usredotočila na egzoplanete koje orbitiraju oko M patuljaka – hladnije, manje zvijezde koje čine 70% naše galaksije i domaćin su većine poznatih stjenovitih, zemljolikih egzoplaneta.
“Uzeli smo u obzir samo toplinu koju generira planet i otkrili da mnogi egzoplaneti koji orbitiraju oko M patuljaka potencijalno mogu podržavati tekuću vodu, više nego što se prije mislilo”, objasnio je Ojha.
Budućnost puna istraživanja
Prije se mislilo da samo jedan od 100 stjenovitih egzoplaneta po zvijezdi može imati tekuću vodu. Novi model sugerira da bi omjer mogao biti bliži jedan po zvijezdi, povećavajući izglede za pronalazak tekuće vode stotinu puta.
NASA-ina misija Europa Clipper, planirana za 2024. godinu, cilja istražiti jedan takav ledeni mjesec s sumnjivim podzemnim oceanima. Iako nije sudjelovao u studiji, profesor Abel Méndez sa Sveučilišta u Portoriku u Arecibu istaknuo je izazov otkrivanja ovih skrivenih staništa kroz buduće teleskope.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
