Može li u oblacima Venere još uvijek postojati život? To pitanje više nije samo tema znanstvene fantastike, već ozbiljan predmet znanstvenih istraživanja. I dok većina pogleda gravitira prema Marsu i ledenim mjesecima Jupitera i Saturna, sve više znanstvenika ponovno okreće pogled prema planetu koji je po veličini i sastavu najsličniji Zemlji — Veneri.
Unatoč nepodnošljivoj površinskoj temperaturi, gustoj atmosferi i oblacima sumporne kiseline, nova znanstvena analiza otvara vrata intrigantnoj mogućnosti: da život na Veneri nije samo postojao u prošlosti, već možda još uvijek postoji — visoko u oblacima.
Nova jednadžba i život na Veneri
Na ovogodišnjoj Lunarnoj i planetarnoj znanstvenoj konferenciji, NASA-ini znanstvenici predstavili su novi alat za procjenu šansi da neki oblik života i dalje postoji na Veneri. Riječ je o tzv. Jednadžbi života na Veneri (Venus Life Equation – VLE), koju je razvila Diana Gentry, direktorica Aerobiološkog laboratorija u NASA-inom istraživačkom centru Ames.
Inspirirana poznatom Drakeovom jednadžbom za procjenu broja izvanzemaljskih civilizacija u galaksiji, VLE pokušava izračunati vjerojatnost života na jednoj konkretnoj planeti — i to u prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti. Umjesto osam parametara kao kod Drakeove, VLE koristi tri ključna čimbenika: O (origination) – nastanak života, R (robustness) – snaga i otpornost biosfere kroz vrijeme, te C (continuity) – kontinuitet pogodnih uvjeta za život.
Jednadžba glasi: L = O × R × C gdje L označava ukupnu vjerojatnost postojanja života u određenom trenutku. VLE ne pokušava predvidjeti konkretan oblik života, već daje okvir za razmišljanje temeljen na stvarnim znanstvenim podacima, eksperimentima i modelima. Poanta nije u točnim brojkama, već u boljem razumijevanju mogućih scenarija koji su oblikovali, ili još uvijek oblikuju, život na drugim svjetovima.
Oblaci iznad pakla
Iako je površina Venere pakleno mjesto, na visini od oko 50 kilometara u atmosferi stvari postaju znatno zanimljivije. Tamo su temperatura i tlak vrlo slični onima na Zemlji, što je dovelo do ideje da bi upravo ti visoki slojevi mogli skrivati tragove života — ako je on ikada i postojao.
Znanstvenici vjeruju da je Venera nekada imala vodu u tekućem stanju i aktivnu geologiju, što su ključni uvjeti za nastanak života. Ako je život na Zemlji nastao u sličnim uvjetima, nije nerazumno pretpostaviti da se to možda dogodilo i na Veneri. A ako je, moglo bi ga se pronaći upravo u oblacima.
VLE analizira niz faktora koji bi to mogli potvrditi ili opovrgnuti. Na primjer, kod “O” se razmatra mogućnost da je život nastao abiogenezom (spontano) ili da je dospio izvana putem panspermije. “R” uključuje dostupnost hranjivih tvari i izvora energije, dok “C” mjeri koliko su se ti uvjeti mogli zadržati kroz vrijeme bez katastrofalnih prekida, poput globalnih vulkanskih erupcija ili potpunog isušivanja planeta.
Zemlja, s bogatom i otpornom biosferom koja je preživjela brojne masovne izumiranja, primjer je visokog R i C faktora. Venera, pak, predstavlja nepoznanicu. Ne znamo je li na njoj ikada postojala raznolikost života niti jesu li uvjeti za život trajali dovoljno dugo da se razvije otpornost.
No znamo jedno: oblaci Venere predstavljaju rijetko mjesto u Sunčevu sustavu gdje bi život mogao postojati u gotovo zemaljskim uvjetima — barem na razini temperature i tlaka.
Iako imamo samo jedan poznati primjer života — onaj na Zemlji — to nije prepreka, već polazište. Nova NASA-ina jednadžba ne tvrdi da život na Veneri postoji, ali postavlja temelje za traženje odgovora. A kako sve više teleskopa i misija cilja prema Veneri, možda ćemo uskoro saznati je li u oblacima iznad najtoplije planete Sunčeva sustava još uvijek prisutan život.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
