Nova studija sugerira da je stalna suša, a ne promjena temperature, doprinijela nordijskom napuštanju grenlandskih naselja u 15. stoljeću.
Nordijska kolonizacija Grenlanda
Nordijska istraživanja kraja 10. stoljeća rezultirala su s – doduše kasnije ‘zaboravljenim’ – otkrićem Amerike, ali i osnivanjem nordijskih kolonija na prostoru Grenlanda. Prema Grendlanskim sagama (isl. Íslendingasögur) prva naselja na prostoru Grenlanda podignuta su tijekom 980-ih godina. Prvo naseljavanje Grenlanda navodno je bila posljedica trogodišnje ekspedicije protjeranog nordijskog istraživača Erika Thorvaldsson, poznatog i kao Erik Crveni.
Nordijske kolonije na Grenlandu sastojale bila je fokusirana na dva dijela. Istočno (Eystribygð) se nalazilo na jugozapadnom vrhu otoka, a zapadno (Vestribygð) na obali otoka okrenutoj prema današnjoj Kanadi. Pretpostavlja se da je ukupna populacija svih naselja bila oko 3000 ljudi, a arheološka istraživanja su otkrila najmanje 400 farmi.
Međutim, uspješna nordijska naselja su napuštena početkom 15. stoljeća što do danas ostaje jedan od najvećih misterija kasnosrednjovjekovne povijesti.
Zašto su naselja napuštena
U znanstvenoj zajednici duže je vrijeme konsenzus bio da su niže temperature, povezane s malim ledenim dobom, značile da su kolonije postale neodržive. Međutim, novo istraživanje, koje vodi Sveučilište Massachusetts Amherst i koje je nedavno objavljeno u Science Advances, preokreće tu staru teoriju.
Desetljećima su antropolozi, povjesničari i znanstvenici mislili da je nestanak Istočnog naselja posljedica početka Malog ledenog doba, razdoblja iznimno hladnog vremena, osobito u sjevernom Atlantiku, koje je poljoprivredni život na Grenlandu činilo neodrživim.
Naime, prema novoj studiji, pad temperatura nije otjerao Nordijci s Grenlanda, već suša. Kako ističe Raymond Bradley, jedan od koautora rada, „Prije ove studije nije bilo podataka sa stvarnog mjesta nordijskih naselja. I to je problem.“
Novi podatci
Umjesto toga, podaci o ledenoj jezgri koje su prethodne studije koristile za rekonstrukciju povijesnih temperatura na Grenlandu preuzete su s lokacije koja je bila više od 1000 kilometara sjeverno i preko 2000 metara više u nadmorskoj visini.
Zbog toga je tim htio prikupiti podatke sa samih mjesta naselja. Otputovali su do jezera zvanog Lake 578, koje se nalazi u blizini bivše nordijske farme i blizu jedne od najvećih skupina farmi u istočnom naselju. Tamo su proveli tri godine skupljajući uzorke sedimenta iz jezera, što im je omogućilo da prikupe kontinuirane podatke za period posljednjih 2000 godina.
Analiza
Znanstvenici su analizirali taj 2000-godišnji uzorak za dva različita markera: prvi, lipid, poznat kao BrGDGT, može se koristiti za rekonstrukciju temperature. Drugi marker, izveden iz voštanog premaza na lišću biljaka, može se koristiti za određivanje stopa u kojima su trave i druge biljke koje se održavaju u stočarstvu gubile vodu zbog isparavanja. To je dakle pokazatelj koliko su bili sušni uvjeti.
Važno otkriće
Analiza podataka pokazala je da dok je temperatura ostala manje-više ista, suša je postajala sve veća s vremenom. Nordijski farmeri morali su prezimiti svoju stoku na uskladištenoj stočnoj hrani, a čak su i u dobroj godini životinje često bile toliko slabe da su ih morali nositi na polja kad bi se snijeg konačno otopio u proljeće.
U takvim bi uvjetima posljedice suše bile teške. Dugotrajna suša, uz ostale ekonomske i društvene pritiske, možda je preokrenula ravnotežu tek toliko da istočno naselje učini neodrživim.
Nova otkrića mijenjaju naše razumijevanje rane europske povijesti i naglašavaju važnost nastavka istraživanja kako čimbenici okoliša utječu na ljudsko društvo.
Ogroman asteroid udario Grenland ubrzo nakon izumiranja dinosaura
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram