Međunarodna astronomska unija (MAU) donijela je rezoluciju s ciljem jačanja svojih napora u zaštiti tamnog i tihog neba, kako na Zemlji, tako i u svemiru. Iako je bilo očekivano da će rezolucija biti usvojena – nitko ne bi očekivao suprotno – njeno usvajanje naglašava posvećenost Međunarodne astronomske unije očuvanju neba ne samo za astronome, već i za cijelo čovječanstvo. Nebo je, uostalom, zajednička baština svih nas.
Prva Generalna skupština MAU-a u Africi: Fokus na zaštiti neba
Ova rezolucija bila je ključna točka 32. Generalne skupštine Međunarodne astronomske unije, koja je prvi put održana u Africi, prenosi IFLScience. Među brojnim sjednicama, održane su i radionice na temu zaštite tamnog i tihog neba. Prijetnje nebu su mnogobrojne, a najčešća prijetnja na Zemlji je svjetlosno onečišćenje. “Problem sa svjetlosnim onečišćenjem na Zemlji je globalni prijelaz na LED tehnologiju, koja je omogućila da noćna rasvjeta postane vrlo jeftina,” izjavio je dr. John Barentine, izvršni direktor i glavni konzultant u Dark Sky Consultingu. “U posljednjem desetljeću, svjetlina noćnog neba povećavala se u prosjeku za oko 10 posto godišnje.”
Iako LED tehnologija troši znatno manje energije od klasičnih žarulja s nitima, to je omogućilo da se osvjetljavaju područja cijelu noć, uključujući i ona koja prije nisu bila osvijetljena, jednostavno zato što je sada to vrlo jeftino. Čest primjer su reflektori na industrijskim parkiralištima, čak i kada tamo nema nikoga. Svjetlosno onečišćenje ne samo da ometa astronomiju i naš užitak u noćnom nebu, već također narušava prirodne ritmove našeg tijela, uzrokujući nesanicu. Također negativno utječe na životinje, biljke i druge žive organizme koji ovise o noćnom nebu i tami za svoj opstanak.
“Jedan od najvećih izazova je podizanje svijesti o važnosti očuvanja tamnog neba. Iako ljudi intuitivno razumiju kako svjetlosno onečišćenje utječe na astronomiju, teže je prenijeti njegov utjecaj na bioraznolikost, zdravlje i kulturnu baštinu,” izjavila je Carol Nyaguthii, tajnica organizacije DarkSky Kenya.
U mnogim zemljama razvijenog svijeta, napori za zaštitu tamnog neba usmjereni su na popravljanje štete i donošenje boljih odluka za budućnost. U zemljama poput Kenije, gdje se elektrifikacija još uvijek širi, pokazuje se da je moguće uvesti rasvjetu bez ugrožavanja noćnog neba.
“Još uvijek radimo na usavršavanju naših poruka kako bismo istaknuli da je moguće imati kvalitetnu i odgovorno dizajniranu rasvjetu koja istovremeno smanjuje svjetlosno onečišćenje,” pojasnila je Nyaguthii.
Pametan dizajn, tajmeri, senzori pokreta i različite boje svjetla neke su od metoda kojima se može smanjiti svjetlosno onečišćenje. No, dio problema dolazi i iz svemira.
Sve veći broj satelita prijetnja je tamnom nebu
Danas u svemiru ima više satelita nego ikada prije. Megakonstelacije satelita, s tisućama pojedinačnih objekata u orbiti, dramatično mijenjaju izgled neba. To utječe na astronome, koji ne mogu obavljati opažanja bez ometanja, ali ako se poveća ukupna svjetlina, čak ni označena tamna područja na Zemlji nisu sigurna.
U lipnju 2024. godine, u orbiti je bilo 11.780 satelita, od čega je 6.050 pripadalo SpaceX-ovoj megakonstelaciji Starlink. Tvrtka u vlasništvu Elona Muska planira barem udvostručiti taj broj, a idealno bi bilo doseći šest puta više satelita u svemiru. Nisu jedini u tom nastojanju. Mnoge privatne i javne organizacije planiraju slične količine objekata u svemiru. Ovi sateliti ne samo da donose svjetlost, već također šalju radijske valove na mjesta na Zemlji gdje obično ima vrlo malo radijskih frekvencija. Znanstvenici žele osigurati da napredak u pristupu svemiru ne dođe na račun naše sposobnosti proučavanja svemira.
“Nebo je resurs dostupan svima. U astronomiji još uvijek ima toliko toga što ne znamo. Povećan broj satelita predstavlja rizik za našu sposobnost opažanja i učenja novih stvari. Mislim da možemo pokušati surađivati kako bismo održali nebo tamnim i tihim, kako bismo mogli nastaviti s opažanjima i znanstvenim radom,” izjavila je dr. Wendy Williams, znanstvenica iz SKA opservatorija.
S obzirom na to da se očekuje da će tijekom sljedećeg desetljeća u orbitu biti lansirano 300.000 satelita, ključno pitanje je da postoji vrlo malo regulacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini koje bi minimalizirale svjetlosno i radijsko onečišćenje. Na primjer, u SAD-u, Federalna komisija za komunikacije zahtijeva od operatera da imaju koordinacijski sporazum s Nacionalnom zakladom za znanost kako bi se minimaliziralo svjetlosno onečišćenje.
“Iako je obavezno imati ovaj koordinacijski sporazum, on ne propisuje nikakvu specifičnu granicu ili zahtjev za svjetlinu,” izjavio je dr. Andrew Williams iz Europskog južnog opservatorija (ESO). “Tvrtke mogu uložiti dobre napore, ali pretpostavljam da bi mogle reći: ‘Pokušali smo koliko smo mogli, uložili smo puno truda, ali nažalost, to je najbolje što možemo učiniti.’ Nije jasno što će se dogoditi u takvoj situaciji.”
Ipak, ljudi na Generalnoj skupštini naglasili su da privatne tvrtke slušaju i reagiraju na zabrinutost. Spremni su mijenjati dizajn satelita, isključivati emitere iznad određenih područja i slično.
“Ne želimo zaustaviti nikakav napredak,” objasnio je dr. Barentine. “Operateri satelita imaju pravo biti u svemiru, kao što mi imamo pravo pristupa svemiru za potrebe astronomije. Aktivno surađujemo s njima kako bismo pronašli rješenje koje će omogućiti da obavljaju svoje aktivnosti bez nepotrebnog ometanja onoga što radimo.”
Ovaj stav dijeli i dr. Lewis Ball, direktor operacija za SKA organizaciju. SKA opservatorij bit će revolucionarno postrojenje za radioastronomiju raspoređeno diljem Južne Afrike i Australije, a tiho nebo je od presudne važnosti za njegovu misiju odgovaranja na najveće misterije svemira. Tvrtke su voljne slušati organizacije koje pokušavaju zaštititi nebo, ali to se trenutno odvija na individualnoj razini. Što se događa kada ih bude desetine?
“Jedan od izazova s kojim se suočavamo je da u ovom trenutku postoji jedan veći i nekoliko manjih operatera. No, kako se taj broj poveća, interakcija jedan-na-jedan postaje preteška za upravljanje. Ne možemo komunicirati s 20, 25 ili 50 različitih operatera. Zato moramo pogledati regulatornu stranu i imati neki utjecaj na to,” objasnio je dr. Ball. Zbog toga su jasna pravila i regulative ključne za dugoročnu zaštitu noćnog neba i sigurno funkcioniranje satelita u svemiru. Iako se stvari kreću sporo, postoji razlog za nadu u bolje rješenje u bliskoj budućnosti
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
