Tim okupljen oko Fabiena Cousteaua razvija projekt koji bi trebao omogućiti ljudsku prisutnost i stalni život na morskom dnu.
Čovjek i ocean
Fabien Cousteau ima viziju kako ljudi mogu živjeti i raditi u oceanu. Zamišlja da bi se dugotrajni boravak pod valovima mogao omogućiti izgradnjom podvodnih staništa, koja bi izgledala i osjećala se kao kuće, za razliku od samo zapečaćenih, podmorničkih mjehurića.
Ta bi staništa imala kuhinju, kuhinju, radni prostor i prostor za spavanje te, naravno, postojali bi prozori prema vanjskom svijetu i ulazna vrata u obliku mjesečevog bazena koji će se zapravo nalaziti na dnu kuće. To bi omogućilo lak pristup i izlazak iz objekta.
Projekt Proteus
Projekt, nazvan Proteus, bio bi pomorski analog Međunarodnoj svemirskoj postaji i prvenstveno bi primao akvanaute, ekvivalent astronauta u oceanu. Štoviše, mnogo toga što Proteus radi u smislu tehnologije koju istražuju slično je svemirskoj tehnologiji. Ono što Proteus predlaže nije nova ideja. Zapravo, Cousteauov djed bio je jedan od prvih pionira podvodnih staništa 1960-ih.
Prva jedinica bit će instalirana u blizini Curaçaa, otoka sjeverno od Venezuele, u zaštićenom morskom području dubokom oko 60 stopa. Tim traži dodatne lokacije diljem Europe i SAD-a za buduće postaje, a cilj im je stvoriti njihovu mrežu.
Ako sve bude po planu, očekuje se da će Proteus, zajedno s povezanom satelitskom stanicom za dublje vode, biti instaliran pod vodom do kraja 2025. Paralelno će se graditi i kopnena kontrolna stanica misije.
„Proteus i postaja za dublje vode tehnički neće biti posude pod pritiskom. Tlak okoline iznutra bit će isti kao i vanjski tlak. Tlačna posuda je kada imate razliku u tlaku iznutra i izvana,“ pojasnio je Cousteau.
Tehnologija i život ispod mora
Čovječanstvo je do sada izradilo preko 60 staništa na morskom dnu, iako je većina napuštena ili propala. Posljednji stojeći je Aquarius, koji se nalazi u Florida Keys na dubini od 60 stopa koji se još uvijek koristi za obuku astronauta i istraživačkih misija.
Aquarius se sastoji od trodijelnog sustava: staništa koje sadrži laboratorij i životni prostor, plutače za održavanje života koja prenosi zrak i komunikacije iz staništa na obalu i temeljne ploče od 120 tona koja opterećuje stanište na morskom dnu.
Međutim Aquarius ima 35 godina – „To je dinosaur. I vrlo je ograničen u prostoru. Šalim se s kolegama iz New Yorka da je kao da živim u garsonijeri s pet cimera,“ kaže Cousteau. Unutrašnjost Aquariusa ima ukupno oko 37 m2 te kapacitet 6 osoba.
Proteus – planovi za budućnost
Cousteau također želi dodati neke nove značajke, poput priključne stanice za podmornice ili hangara, kako pojašnjava „slično nečijoj garaži s automobilom, tako da možemo koristiti taj alat za odlazak na mjesta koja nisu pragmatična kao akvanauti.“ Garaža bi se također mogla koristiti za postavljanje autonomnih podvodnih vozila koja izlaze i prikupljaju podatke oko Kariba. Zatim se mogu vratiti u Proteus kako bi dobili servis i preuzeli svoje podatke.
Poput ISS-a, Proteus bi bio modularan, nada se Cousteau, što znači da bi se mogao rastaviti kao Lego set i ponovno sastaviti s nadograđenim tehnološkim komponentama kako vrijeme odmiče.
Glavne komponente bit će slične prijašnjih postrojenjima – imat će mokri laboratoriji, komore za dekompresiju pod pritiskom (za pripremu akvanauta za ponovno izlaganje), studio za emitiranje, hidroponski vrt, veći prostor za spavanje i umbilik koji povezuje Proteus s stanicom za kontrolu misije na kopnu i dubljim satelitskim staništem, koji se nalazi na oko 230 stopa ispod površine.
Kopno i hrana
U objektu za kontrolu misije na kopnu bit će smještena infrastruktura kao što su suhi laboratoriji i sobe za procjenu zdravlja, te pupčana veza za Proteus koja može izravno pružiti mogućnosti emitiranja, napajanje, sustav hlađenja, održavanje života, svježu vodu i zrak za disanje.
Kao rezerva, Proteus će imati podvodne sekundarne sustave koji ga mogu održati nekoliko tjedana u slučaju da se veza prekine.
Drugo ključno pitanje su hrana i druge potrepštine. Kemija djeluje drugačije u tri atmosfere. Naime, čak i sapun može biti otrovan pri podvodnom pritisku. Također problem predstavlja i kisik u prostoriji zbog kojega modul ne može imati otvoreni plamen za kuhanje ili bilo kojeg drugog izvora topline koji se može zapaliti. Ovdje Proteus može posuditi inovacije i rješenja iz svemirske tehnologije.
Postoje i određeni problemi
Najjednostavniji problem jest kako unijeti stvari u i iz podvodnog doma. Kako će se hrana i druge potrepštine isporučiti za stanare? Drugi čimbenici koje treba uzeti u obzir uključuju moguću štetu od uragana i podvodne seizmičke aktivnosti.
Međutim, unatoč svim problemima i rizicima, članovi projekta smatraju da su materijali i tehnologija koji mogu omogućiti Proteusu da poprimi oblik već neko vrijeme dostupni.
Mikrobi u dubinama oceana mogu stvarati kisik bez Sunca
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
