Porast broja vojnih, komercijalnih i znanstvenih lansiranja, te smanjeni troškovi za lansiranje malenih satelita poput cubesata, rezultiraju sve većom količinom svemirskog otpada. Iako često razmišljamo o otpadu koji kruži oko Zemlje, situacija oko Mjeseca postaje sve ozbiljnija.
Dok imamo pristojan sustav za praćenje objekata u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO), situacija je drugačija za objekte u daljim orbitama, kao što su geostacionarna (GEO) i pogotovo oni oko Mjeseca. Prema nedavnoj studiji Sveučilišta Purdue, sve veći broj misija prema Mjesecu potencijalno će stvoriti potrebu za boljim praćenjem i upravljanjem svemirskim otpadom u cis-lunarnom prostoru.
Carolyn Frueh, voditeljica ove studije, istražila je kako bi se mogla organizirati misija praćenja svemirskog otpada oko Mjeseca. Njeno istraživanje naglašava važnost razumijevanja “geometrije s četiri tijela” za predviđanje kretanja ovih objekata kroz svemir.
Prostor oko Mjeseca
S obzirom na nedavne incidente, kao što je sudar lunarnog raketnog potiskivača s daleke strane Mjeseca 2022. godine, jasno je da prostor oko Mjeseca postaje sve gušći. Ovaj konkretni potiskivač prvotno je pogrešno identificiran kao dio SpaceX-ove opreme, ali se kasnije utvrdilo da pripada Kini.
Prostor između Zemlje i Mjeseca, iako ogroman, nije dovoljno nadziran. Zemljini radari i teleskopi specijalizirani za praćenje svemirskog otpada ne mogu učinkovito pratiti objekte u toj regiji. Lokalni lunarni sustavi praćenja bili bi mnogo učinkovitiji.
Kada govorimo o kretanju objekata kroz svemir, Frueh naglašava važnost razumijevanja različitih gravitacijskih sila koje djeluju na njih. Na primjer, kretanje objekata može biti pod utjecajem Zemlje, Mjeseca i Sunca, što komplicira predviđanje njihovih putanja.
Osim otpada koji se stvara lansiranjem misija prema Mjesecu, postoji i otpad koji dolazi iz dubokog svemira. Primjerice, potiskivač iz Apolla 12 i dio kineske rakete otkriveni su kako kruže oko Zemlje i Mjeseca nakon što su dugo vremena proveli u heliocentričnoj orbiti.
Brojne nadolazeće misije prema Mjesecu, uključujući NASA-ine misije Artemis i rover Viper, kao i lunarni projekti privatnih tvrtki poput Astrobotics i Intuitive Machines, samo će povećati potrebu za efikasnim sustavom praćenja svemirskog otpada.
Europska svemirska agencija (ESA) planira implementirati Moonlight, komunikacijsku mrežu oko Mjeseca, što će dodatno pomoći u nadzoru.
Dok se pripremamo za novu eru istraživanja Mjeseca, važno je prepoznati potrebu za očuvanjem ovog dragocjenog prostora i osigurati da bude siguran za buduće generacije istraživača.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
